Visoke temperature izazivaju snažne reakcije tijela – pa brže dehidriramo, pada tlak i šećer, a česte su glavobolje, grčenja mišića i umor. Spriječite ih na vrijeme!
Ljeto je većini ljudi omiljeno godišnje doba, no često se zanemaruje opasnost koja proizlazi iz dugih i vrućih ljetnih dana, kažu znanstvenici. Prema globalnoj statistici, više ljudi svake godine umre od posljedica vrućine, nego primjerice uslijed tornada, poplava i drugih elementarnih nepogoda. Problem se javlja jer se simptomi uočavaju prekasno, a mogli su se spriječiti odlaskom u hlad, pijenjem vode ili držanjem hlada. Najugroženiji su djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici, koji se ne bi smjeli izlagati se direktnom suncu.
1. Toplinska iscrpljenost
Ovo je prva faza utjecaja vrućine na organizam, osobito nakon duljeg vremena izlaganja direktnom suncu. Karakteriziraju je bolovi u mišićima, grčevi u želucu, rukama i nogama, osjećaj slabosti i znojenje. Kako biste spriječili da se iscrpljenost razvije u gore stanje, prekinite tjelesnu aktivnost, otiđite u rashlađen prostor i pijte tekućinu.
2. Toplinski udar
Ovo je druga faza iscrpljenosti vrućinom, a može biti opasna i po životu. Do nje dolazi uslijed kombinacije faktora: pada tlaka, dehidracije, promjene na krvnim žilama i u radu srca. Simptomi su bljedilo i znojenje, ubrzani otkucaji srca, slabost, podrhtavanje mišića, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje i nesvijest. Hitno treba premjestiti bolesnika u hladan prostor, skinuti mu odjeću, natopiti kožu vodom, poleći ga, osloboditi dišne puteve i nazvati liječnika.
3. Pad šećera
Oboljeli od šećerne bolesti imaju veći rizik od utjecaja sunca na razinu šećera u krvi. Uzrok tome je njihova smanjena mogućnost znojenja, koja utječe i na druge procese u tijelu. Samim time se kod njih brže javlja dehidracija i velike oscilacije u razinama šećera. Simptomi poput drhtavice, bljedila i osjećaja slabosti znak su upozorenja, osobito ako su rezultat neredovitih obroka. Hitno izmjerite razinu šećera u krvi, pojedite nešto i maknite se sa vrućine.
4. Dehidracija
Voda čini više od 70 posto ljudskog tijela, a već kod malih gubitaka javljaju se problemi. U ljetnim mjesecima je pojačana zbog znojenja. Blaga dehidracija se definira kao gubitak od jedan do dva posto ukupne tekućine, kod umjerene je taj gubitak pet posto, a kod teške čak 10 posto. Simptomi su glavobolja, suha koža i usne, povećana tjelesna temperatura, ubrzani otkucaji srca i mučnina. Jedina prevencija je uzimanje velikih doza tekućina, a najvažnije vode – u ljetnim mjesecima oko 2,5 l na dan, pa čak i više uslijed fizičkih aktivnosti.
5. Pad krvnog tlaka
S povećanjem vlažnosti zraka i porastom temperatura dolazi do naglog proširenja krvnih žila. Bilo da je riječ o zdravim ljudima ili bolesnicima, pad krvnog tlaka svojstven je svima, a naročito opasan za ljude sa slabim srcem te oboljele od hipertenzije koji već uzimaju lijekove za snižavanje tlaka. Simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, stalan osjećaj žeđi, nesvjestica te kratak dah. Prevencija su redovito obroci s većom količinom soli, sklanjanje s jakog sunca te uzimanja dovoljno tekućine.
6. Sunčanica
Također jedan od oblika toplinskog udara, nastaje kao rezultat direktnom izlaganju suncu glave i zatiljka, a ne samoj vrućini. Simptomi su joj povišena tjelesna temperatura, crvena koža lica, ubrzani rad srca te kratak i ubrzani dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim proširenje zjenica i gubitak svijesti. Prva pomoć su hladni oblozi, puno tekućine i potpuni mrak, a ako dođe do nesvijesti treba pričekati hitnu pomoć i oboljelog postaviti da leži na boku.
