Vjerske zajednice i druge udruge koje na svojim nekretninama na neki način zarađuju novac, primjerice od najma, ubuduće bi trebale plaćati komunalnu naknadu, doznaje se u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva.
Ministrica Anka Mrak Taritaš do jeseni ili do početka iduće godine predložit će novi Zakon o komunalnom gospodarstvu koji bi napokon ujednačio plaćanje komunalne naknade za sve jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine koji sada različito tretiraju plaćanje ovog nameta.
Naime, svaki grad ili općina posebno odlučuje koga će osloboditi plaćanja komunalne naknade, pa se tako zna dogoditi da gradovi s relativno sličnim brojem stanovnika ili položajem od komunalne naknade uprihode potpuno različite iznose.
Primjerice, Zagreb od komunalne naknade godišnje ubire oko devet posto proračuna, a Split 15 posto. To znači da metropola, prema mišljenju stručnjaka iz Ministarstva graditeljstva, u većem broju oslobađa korisnike od plaćanja komunalne naknade.
200 milijuna kuna više
Također, smatraju u Ministarstvu, vjerske zajednice, posebice Katolička crkva, u svom vlasništvu imaju velik broj nekretnina, poput stanova, zemljišta i zgrada, koje nisu u funkciji obavljanja vjerske ili obrazovne djelatnosti nego se iznajmljuju drugim korisnicima, ili su u nekoj drugoj funkciji zarade, pa takvi objekti ne bi trebali biti oslobođeni plaćanja komunalne naknade. Slična je situacija i s nekim udrugama koje onda gradovi i općine oslobađaju od plaćanja komunalne naknade. Procjena je da bi gradovi i općine na godišnjoj razini s pojačanim obuhvatom obveznika komunalne naknade, prihodima od legalizacije i ukidanjem ili smanjenjem olakšica mogli ubirati oko 200 milijuna kuna više.
”To bi sve trebalo regulirati novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu koji bi se pripremio do kraja godine da bi u 2016. stupio na snagu. Imate situaciju da neka općina ili grad oslobađa mnoge plaćanja komunalne naknade, a onda ima rupu u proračunu i od države traži novac”, objašnjava Jutarnjem listuMrak Taritaš.
