Novi ‘zid’ u Europi – naime, da bi spriječila ulazak ilegalnih imigranata u Mađarsku, Vlada Viktora Orbana odlučila je duž 174 kilometra dugačke srpsko-mađarske granice podignuti četiri metra visoku ogradu. Priprema za njezino podizanje trebale bi biti završene do iduće srijede, najavio je na izvanrednoj konferenciji za novinare mađarski ministar inozemnih poslova Peter Szijjarto.
‘Imigracija je jedan od najvećih problema s kojima se suočava Europska unija danas. EU traži rješenje, ali Mađarska si više ne može priuštiti čekanje’, kazao je Szijjarto, koji tvrdi da ovakvo fizičko zatvaranje granice nije u suprotnosti s bilo kojim međunarodnim ugovorom.
Mogućnost podizanja ograde Mađarska je najavila još prije nekoliko dana, a euronews na Twitteru javlja da će ta mogućnost uskoro postati stvarnost.’Mislimo da nije u redu da nam šalju izbjeglice, one moraju biti zaustavljene na teritoriju Srbije’, izjavio je Orban u prošlotjednom intervjuu državnom radiju Košut. ‘Na jučerašnjem sastanku ministara unutrašnjih poslova EU ukazano je da je Mađarska od svih zemalja članica najviše pogođena imigracijom’, kazao je na konferenciji Szijjarto te podsjetio da postoje i drugi slični primjeri obrane granica poput bugarsko-turske granice te u slučaju pojedinih gradova u Španjolskoj.
U međuvremenu, mađarski zastupnici raspravljaju u parlamentu o amandmanima na zakon o migracijama, koji predviđaju pooštravanje pravila po pitanju dobivanja statusa izbjeglice u Mađarskoj.
Prema najnovijim podacima EU, Mađarska je uz Italiju, Španjolsku, Njemačku i Francusku, pod najvećim pritiskom ilegalnih migracija.
Do lipnja ove godine u Mađarskoj je registrirano gotovo 55.000 imigranata što je već nadmašilo prošlogodišnji broj ilegalaca. Mađarska policija gotovo svakodnevno uhićuje srpske državljane zatečene u krijumčarenju imigranata. O tim bi pitanjima Vlade Srbije i Mađarske početkom srpnja trebale održe samit.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Mađarske procjenjuje da će ove godine u tu zemlju stići oko 130.000 ilegalaca iz Sirije, Afganistana, Irana, Iraka, Bangladeša, Libije te drugih ratom i neimaštinom zahvaćenih područja.