U Europi i SAD-u, alergije i ekcemi drastično rastu u zadnjih 30 godina. No usprkos tome, o alergijama vladaju mnogi mitovi. Primjerice, iako 40 posto ljudi tvrdi kako je alergično na neku hranu, svega 5 posto zaista ima neku alergiju.
Upravo zbog toga su imunolozi, alergolozi, farmaceuti izdali “Istine o alergijama”, vodič koji nastoji pobiti uvriježene neistine o alergijama. Neke su usadili samozvani “gurui” a neke su rezultat pogrešno protumačenih ili proturječnih studija o alergiji.
Više infektivnih bolesti u djetinjstvu smanjuje broj alergija
Iako je povezanost alergija i mikroba široko prihvaćena, ideja kako više infekcija u djetinjstvu smanjuje rizik od kasnijih alergija u stručnim krugovima danas je odbačena.
Temelj teorije bila je hipoteza higijene, prema kojoj je veći broj alergija posljedica bolje higijene. Imunolozi su uočili kako su alergije češće u manjim obiteljima pa su pretpostavili da je uzrok tome što djeca imaju znatno manje zaraza od drugih ljudi.
Da, izlaganje mikrobima tijekom prvih nekoliko mjeseci života igra važnu ulogu u stvaranju imunološkog sustava, ali nema dokaza kako “obične” infekcije poput prehlade sprečavaju alergiju.
Alergije su češće zbog naše opsjednutosti čištoćom
Mikrobi na našem tijelu su se promijenili u odnosu na prošle generacije. Ne zbog čištoće nego zato što se susrećemo s manje raznolikim mikrobima od naših predaka koji su uglavnom živjeli u prirodnom okolišu.
Ideja da smo čišćenjem stvorili sterilno okruženje je smiješna – mikrobi koje maknemo vrlo brzo se nadomjeste onima s naše kože, s ljubimaca, prašine ili sirove hrane.
Ideja kako čišće okruženje povećava broj alergija u stvari je nešto razrađenija varijanta “hipoteze higijene”. Ističe kako smo nekada bili u kontaktu s brojnim mikrobima i parazitima koji su bili neopasni. Oni su milijunima godina evoluirali paralaleno s čovjekom te se naš organizam zna braniti, što biolozi nazivaju mehanizam starih prijatelja.
S druge strane, najzaraznije bolesti pojavile su se (relativno) nedavno, u zadnjih 10.000 godina otkako živimo u naseljima. Naši “stari prijatelji” još postoje, no mi smo izgubili kontakt s njima.
Može li slabija higijena promijeniti trend alergija
Slabija higijena nas neće dovesti u kontakt sa “starim prijateljima” nego će povećati rizik do starih i novih bolesti izazvanih mikrobima koji su se razvili otkako živimo u naseljima.
Dok se povećava broj alergija, istodobno se povećava i rizik od pandemije te superbakterija koje su otporne na antibiotike.
Ciljana higijena poput pranja ruku, sigurnosti i rane i zahodske higijene je nešto čime ćemo spriječiti širenje opasnih mikroba, a poticanjem svakodnevnog susretanja sa “starim prijateljima” povećavamo otpornost organizma.
Jesu li kemikalije krive za alergije
Pretjerano korištenje sredstava za čišćenje i osobnu higijenu često se krivi za alergije, osobito antibakterijski sapuni. No kako dnevno čišćenje doma gotovo da uopće ne mijenja količinu mikrova ne utječe pretjerano niti na mikrobe koji žive na nama.
S druge strane, ciljano korištenje dezinfekcijskih sapuna, primjerice prilikom pripremanja hrane, drastično smanjuje rizik od opasnih zaraza.
Osim toga, većina ljudi smatra kako su upravo umjetne kemikalije najveći alergen, no ljudi su znatno češće alergični na prirodne tvari, od jaja i orašastih plodova, preko ambrozije i peluda, do grinja i peruti ljubimaca. U stvari, sintetičke zamjene mogle bi olakšati alergije.
