Ordinacije obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i stomatologije prepuštaju se koncesionarima, a domovi zdravlja bi se, umjesto primarne zdravstvene zaštite, bazično bavili sekundarnom, odnosno postat će mjesta brze dijagnostike i brzog specijalističkog liječenja. Reforma kroz dva ključna zdravstvena zakona, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kroz od tri do pet godina preorijentirat će specijalističku zdravstvenu zaštitu na lokalnoj razini i smanjiti pritisak na bolnice, objašnjava Siniša Varga.
Klima-uređaji i zarada
– Umjesto da se bave primarnom zdravstvenom zaštitom za koju su dokazali da ne znaju i ne rade je dobro, preorijentirat ćemo domove zdravlja da organiziraju specijalističku zdravstvenu skrb, samostalno ili u suradnji s bolnicom u županiji ili regiji. U DZ će se dobivati brza dijagnostika i brzo specijalističko liječenje, a to je proces koji traje od tri do pet godina – kaže Varga te ističe da nije problem u liječnicima zaposlenima u domovima zdravlja, već u ravnateljima.
– Za isti novac koncesionar bi osigurao punu zdravstvenu zaštitu pacijentima, potpunu opremljenost ordinacije, koja je i oličena, s klima-uređajima, i imao zaradu. Ordinacije su neopremljene i posluju s gubitkom. Neobjašnjiv je tok novca kad uđe u dom zdravlja, ali to je pitanje više za njihove vlasnike – kaže te naglašava: – U velikom broju slučajeva nije na doktorima krivnja zbog prevelikog upućivanja u bolnice ili izdavanje lijekova. Nemaju na čemu raditi, je rim to nije omogućio njihov ravnatelj. Imamo primjer županijskog DZ-a u kojem 80% ambulanti nemaju vagu i visinomjer! Ne da nemaju EKG ili holter! I naravno da pacijente upućuju u bolnicu jer ih ne mogu liječiti – govori Varga.
Odluče li tako osnivači (županije), nikakvih promjena u primarnoj zaštiti na njihovu području ne mora biti. Predloženim zakonskim izmjenama, koje će uskoro u javnu raspravu, dokida se, kako to naziva ministar, prisilna nacionalizacija, koja propisuje da županija mora imati 30% liječnika zaposlenih u domovima zdravlja.
– Sada prepuštamo lokalnoj upravi i samoupravi da odredi koliko zaposlenih udomovima zdravlja želi imati. Oni mogu i zadržati ovakvo stanje. Treba zapravo vidjeti zašto grupica od 48 ravnatelja DZ-a ugrožava zdravstvenu zaštitu cijele nacije. Ima županija u kojima primarna zdravstvena zaštita odlično funkcionira bez ijednog zaposlenog – kaže Varga i navodi podatke HZZO-a koji govore o navikama propisivanja lijekova i upućivanja u bolnicu.
– Liječnici opće prakse zaposlenici domova zdravlja nekritički propisuju lijek a da ne gledaju zdravstveno stanje pacijenta. Kako specijalist propiše, oni napišu recept. Ne svi, ali većina. Po listama čekanja većinom su pacijenti u skrbi zaposlenika DZ-a, a ne koncesionara – nabraja Varga.
Na primjedbu da liječnici DZ-a manje “klikaju” mišem kompjutora, dok koncesionarima o tome ovisi plaćanje, odvraća da su te optužbe deplasirane jer “pravilna evidencija sastavni je dio medicinske dokumentacije” pa je bilježenje u računalo za pohvalu, a ne zamjerku. – Ali i ja bih volio da se u tih 15, 20 minuta doktor više posveti pacijentu, a u kompjutor da pogleda poslije – dodaje.
A što je s problemom slabo naseljenih mjesta koja liječnicima nisu atraktivna?
– Ne žele onamo za 6,7 tisuća kuna, koliko je plaća liječnika DZ-a, ali je voljan kao koncesionar jer ima osigurana materijalna sredstva. Percipiramo otočne i brdsko-planinske krajeve i plaćamo nadstandard u tim mjestima. Plaćamo ga i domovima zdravlja, no liječnik koji ide tamo ne osjeti to u plaći, jednako je plaćen kao u gradu. Koncesionar bolje zaradi jer zna raspolagati novcem, što ravnatelj DZ-a ne zna, tvrdi Varga.
Zakonske izmjene dotiču se i privatnih bolnica, a Varga objašnjava da je riječ o postojećim specijalnim bolnicama, koje mogu biti privatne i sada, a omogućuju uvođenje dodatne djelatnosti. Sada za nju moraju osnivati posve novu ustanovu s pripadajućim upravnim vijećem, upravom, računovodstvom itd.
Hrvatski je sustav zdravstva odavna prepoznat i dandanas cijenjen u svijetu, a danas i jedinstven po nerazmjeru ulaganja i dostupnih usluga, pa je opravdan strah od urušavanja temelja javnog zdravstva koje je ustanovio dr. Andrija Štampar. Hoće li nas izbacivati iz bolnice ako nemamo novca?
Cijeli članak možete pročitati na portalu Večernjeg lista…