Slovenski državni teritorij u posljednjih je 25 godina narastao za 22,1 kvadratna kilometra, iako ta država službeno nije promijenila niti jedan metar svoje granice.
Prema službenim podacima, dostupnim u starijim enciklopedijskim izdanjima, Slovenija se u razdoblju od 1956. do 1991. godine protezala na 20.251 kvadratnom kilometru, dok danas zauzima 20.273 kvadratna kilometra. Toliko se barem navodi u službenim podacima, kao i u neslužbenoj i ekstremno popularnoj Wikipediji, što znači da se teritorij Dežele protegnuo za čak 22 kvadratna kilometra.
Analiza te neobične zemljopisno-političke činjenice, a poduzeo ju je jedan istarski geodezijski stručnjak koji želi ostati anoniman, pokazuje kako su slovenski kartografi u svoje državno ozemlje ucrtali sve sporne točke uz državnu granicu o kojima će svoj pravorijek ovog ljeta izreći Arbitražna komisija, ali i 5,6 kvadratnih kilometara zemlje uz Dragonju koja je slovenskim tvrtkama ustupljena uz tu pograničnu rijeku kako bi na nju proširili solanu i vinograde.
Statistički kriterij, što ga je primijeniosugovornik Novog lista, jedna je od četiri legitimne metode za određivanje državne granice. Preostali su katastarski, povijesni i jurisdikcijski kriterij, kojim se očito koristi hrvatska strana u arbitražnom postupku, pozivajući se na dokumente nastale nakon 1945. godine.
Primijene li se pak statistički kriterij i podaci s web stranice slovenske geodetske državne uprave, uz pomoć ortofoto snimaka i kalkulatora teritorija, vidljivo je gdje je Slovenija pronašla teritorij koji prije nije imala upisan u svoje ozemlje.
Slovenija je, vidljivo je iz tih podataka, u svoj teritorij upisala sva sporna mjesta uz državnu granicu s Hrvatskom. To su dvije točke u Međimurju, Hotiza i Poturen-Novakovec te dva područja na Žumberačkoj gori.
