Umjesto uvriježene sadnje i sijanja u vrtu, Šeler preporučuje šumski vrt, odnosno uključivanje divljih biljaka u naše okućnice i vrtove.
– Ovako se oponaša prirodni ekosustav, biljke rastu u slojevima i nadopunjuju se, nema kopanja, preokretanja slojeva i gnojenja, tlo nikad nije golo. Tlo se u šumskom vrtu ne obrađuje i plodovi se ne beru strojno. Nema obrade zemlje, biljke u suradnji sa životinjama održavaju plodnost tla. Ovo je održivo, a konvencionalna poljoprivreda nije i pitanje je kada će prestati davati hranu, rekao je Šeler koji je, odgovarajući na pitanja sudionika predavanja, kazao kako je 500 metara četvornih vrta po nekim podacima dostatno za prehranu četveročlane obitelji.
– To se odnosi na povrtnjak, ne na šumski vrti i ne zadovoljava potrebu za kruhom. U šumskom vrtu te površine mogu se namiriti sve potrebe uvažavajući činjenicu da se u šumskom vrtu ne zagovaraju žitarice, nego drugi izvor škroba; neka trajna biljka, primjerice kesten, dodao je.
Zainteresiranima za učenje i razmjenu znanja Šeler savjetuje raspitati se kod osoba starije generacije o korištenju samoniklog bilja, priključiti facebook grupi naziva „Samoniklo jestivo bilje“, nabaviti enciklopediju „Samoniklo jestivo bilje“ Ljubiše Grlića koje više nema u prodaji i pročitati knjigu “Kuharica ljekovitog jestivog bilja” Antona Rudana. Od sudionika na predavanju također dolazi jedna preporuka, a riječ je o vojnom priručniku „Ishrana u prirodi“ iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća koja se može posuditi u Gradskoj knjižnici Zadar.
Predavanje i radionicu prepoznavanja jestivog samoniklog bilja organizirala je udruga „Eko-Zadar“ u sklopu projekta „Zeleni kalendar“ kojeg s 10.000 kuna financira Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša Grada Zadra.