Nakon presude Vrhovnog suda već je izračunao – banka mu za preplaćene kamate duguje od 15 do 18 tisuća kuna, plus zatezne kamate.
“Moj je prvi postupak putem presude Vrhovnog suda potraživati ta sredstva, a onda nakon toga se odlučiti hoću li ići tužiti osobno banku za ništetnost ugovora”, rekao je Marko Sinković, dužnik u francima.
I sve to privatnom tužbom koja možda na sudu i ne prođe.
“Ja smatram da u ovoj situaciji više mi se isplati riskirati, a ne sjediti prekriženih ruku i plaćati idućih 25 godina nešto što je nemoralno”, dodao je dužnik.
Što može očekivati?
Za 15 tisuća kuna koje mu banka duguje, financijskog vještaka mogao bi platiti od dvije do 5 tisuća kuna. Sudske pristojbe – 1.000 kuna, odvjetnika po tisuću za svaku radnju. Ukupno od 5 do 12 tisuća kuna, ako izgubi spor.
No, sudac će morati uvažiti odluku Vrhovnog suda, tvrdi odvjetnica Dijana Kladar.
“Bit te kolektivne tužbe je da se više ne može dogoditi pred parničnim sudom da neki sud kaže da je kod nekog potrošača ta odredba u ugovoru bila poštena. Ne, ona je kod svih potrošača bila nepoštena”, rekla je Kladar, odvjetnica i pravna savjetnica u Udruzi Potrošač.
No, to ne znači stopostotnu sigurnost da će dužnik dobiti spor.
“Svakako trebate angažirati nekog pravnog stručnjaka koji će pogledati vaše papire,
vidjeti je li možda nastupila zastara i ocijeniti kolike su vam šanse za uspjeh”, dodaje Kladar.
A možda će banke ponuditi nagodbu da izbjegnu desetke tisuća tužbi.
“Ukupna brojka je bila oko 125 tisuća kredita, kad uzmemo u obzir i one koji su već otplaćeni, oni bi svi trebali imati pravo na povrat preplaćenih kamata”, rekla jeKatarina Lucić, voditeljica Udruge Franak .
Privatna tužba način je da se dođe do novca, ali i velik trošak i rizik.
