Ukupno porezno opterećenje radnika s prosječnom plaćom u Hrvatskoj je veće od 50 posto, što znači da prosječni hrvatski porezni obveznik radi za državu nešto više od pola godine ili točnije 181 dan.
Lipa, udruga poreznih obveznika, na svojim je web stranicama objavila kalkulatorkoji će izračunati koliko dana u godini radite za državu.
Izračun je isključivo informativan te se kao takav ne može koristiti ni u jednu drugu svrhu, a osobni podaci se ne pohranjuju u sustav.
Za izračun vam je potrebno svega minutu – dvije.
Ukupno porezno opterećenje radnika s prosječnom plaćom u Hrvatskoj je veće od 50 posto, što znači da prosječni hrvatski porezni obveznik radi za državu nešto više od pola godine ili točnije 181 dan, odnosno do 1. srpnja, pokazuje kalkulator za izračun osobnog tzv. Dana porezne slobode u Hrvatskoj, kojeg su osmislili i izradili Krunoslav Gašparić i Robert Badurina iz Udruge poreznih obveznika “Lipa”.
“Hrvatski radnik s prosječnom plaćom, oženjen, s jednim djetetom, iz Zagreba, nepušač, koji ima automobil, radi za državu čak 181 dan u godini”, ističu iz Udruge Lipa u utorak objavljenom priopćenju o Danu porezne slobode.
To je dan u godini nakon kojeg radnik prestaje raditi za državu i počinje raditi za sebe, a prema izračunu Udruge Lipa prosječan hrvatski radnik svoj Dan porezne slobode može ‘proslaviti’ 1. srpnja.
“Ukupno porezno opterećenje radnika s prosječnom plaćom u Hrvatskoj je veće od 50 posto. To znači da prosječni hrvatski porezni obveznik danas radi za državu nešto više od pola godine”, rekao je Krunoslav Šarić iz Udruge Lipa.
Pritom napominje da su kalkulator izradili vodeći se idejom da su dosadašnje metodologije izračuna dana porezne slobode u Hrvatskoj bile temeljene na prosječnim parametrima hrvatske populacije, dok su oni željeli omogućiti svakom hrvatskom poreznom obvezniku i umirovljeniku da izračuna svoj osobni Dan porezne slobode.
Stoga su u izračunu Dana porezne slobode koristili vrijednosti koje odgovaraju mjesečnom dohotku i mjesečnim troškovima poreznog obveznika, ali je izračun uvažio i mogućnost da porezni obveznik dio svog neto dohotka štedi ili koristi za otplatu obveza po kreditima.
“Iznosi štednje i otplate kredita u ovom izračunu nisu predmet oporezivanja već služe kako bi se detaljnije odredilo što porezni obveznik čini sa svojim neto prihodom te neutraliziralo kasniji učinak obračuna poreza na dio troškova koji nisu svrstani u kategorije ponuđene u kalkulatoru”, objašnjava Šarić.
Cilj koji Udruga Lipa želi postići kalkulatorom je jačanje svijesti poreznih obveznika o visokoj cijeni države koju su prisiljeni plaćati te poticanje pozitivnih društvenih promjena, prije svega u smjeru poreznog rasterećenja kojim bi se poreznim obveznicima omogućilo da raspolažu s većim dijelom osobnog dohotka, navodi se u priopćenju.
