Eksploatacija ugljikovodika u Jadranu: “Sustav zaštite ne funkcinira, primjer su tri nasukana broda koja mjesecima nitko ne miče”
Na splitskom Ekonomskom fakultetu u srijedu i četvrtak će se održati međunarodna radionica na temu istraživanja o eksploataciji ugljikovodika u Jadranu koju, u suradnji sa Sveučilištem, organizira udruga The International Emergency Management Society (TIEMS). Ranko Britvić, direktor TIEMS-a za međunarodne odnose, kaže da im je cilj znanstvenim činjenicama demistificirati cijeli proces.
– Dakle, nismo ni za, ni protiv nego smo željeli vidjeti što će o svemu reći znanstveno utemeljene činjenice tako da se ne plaše mala djeca time nego da tu realnost pokušamo uklopiti u neke okvire života, da funkcionira turizam, a i da mi živimo u čistom okolišu, pojašnjava Britvić, te ističe kako ga je iznenadio slab odaziv ekoloških udruga.
Osim Vjerana Piršića iz udruge Eko Kvarner, koji je najglasnije zastupao stav protiv eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, Britvić tvrdi da im se nitko nije javio ni iz Ministarstva zaštite okoliša iako su im pružili potporu i smanjili kriterije za izradu prezentacija.
Alen Soldo, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju, kaže kako je ova konferencija početak procesa u kojem će Sveučilište početi informirati javnost o mogućim problemima i mogućim koristima koje može donijeti istraživanje ugljikovodika u Jadranu.
– Do sada se javnost informirala na osnovu foto montaža u medijima gdje se vide turisti kako se sunčaju ispred naftne platforme, ali u realnom svijetu to nije tako. Međutim, javnost ništa drugo nije niti mogla misliti o tom procesu jer je bila loše informirana. Na nama je da donesemo odluku, ali na osnovu činjenica, a ne na osnovu foto montaža i priča rekla – kazala, poručio je Soldo.
Napomenuo je i kako je na sjednici Senata održanoj u drugoj polovini ožujka osnovano Povjerenstvo Sveučilišta za suradnju s Agencijom za ugljikovodike kojeg čini osam stručnjaka Sveučilišta iz svih područja znanosti vezanih za iskorištavanje, gospodarenje i zaštitu Jadrana.
– Pokušat ćemo osmisliti kriterij i nekakav sustav cjelokupne sigurnosti i zaštite Jadrana ne samo u smislu istraživanja ugljikovodika nego i od pomorskog prometa i ostalog. Svima nam je u cilju zaštiti Jadran, ali dosadašnjim sustavom, iako se ispunjavaju nekakve pravne norme, sustav nije dobar i ne osigurava mirnu budućnost. Da sustav ne funkcionira vidi se na primjeru ova tri nasukana broda s kojima mjesecima nitko nije učinio ništa. Htjeli bi napraviti takav sustav da unutar sat ili dva državna tijela mogu reagirati u slučaju nekakvog incidenta, ali i sustav koji u prvom redu može pružiti prevenciju, jer nam glavni cilj mora biti spriječiti incidente. Liječenje je dugotrajnije i skuplje, tvrdi Soldo.
Njegov stav o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu je, kaže, idealistički.
– Ja sam uvijek bio naklonjen zaštiti mora i da se mene pita ja bi ukinuo sve što na bilo koji način loše utječe na more, pa i turizam. Ali, budimo realni, to nije moguće, zaključuje Soldo.
