Kako bi država ušla u bezvizni program sa SAD-om, nužno je smanjiti odbijene prijave za tzv. turističke vize na 3 posto.
Hrvatska nije zatražila od Europske komisije da se nekim skupinama državljana SAD-a uvedu vize za EU kao mjeru reciprociteta s obzirom na to da unutar EU građani Hrvatske – uz građane Cipra, Bugarske, Rumunjske i Poljske – trebaju vize za putovanje u tu državu. Europska komisija inzistira na jednakom tretmanu članica EU u viznim režimima u svijetu, pri čemu je privremena suspenzija viza jedno od sredstava pritisaka na treće države da ujednače praksu prema svim državljanima EU. EK smatra da mjere reciprociteta nije primjereno sada uvesti, pogotovo zato što ni Hrvatska ni druge države nisu zatražile takvu mjeru, potvrdili su iz Opće uprave za migracije i unutarnje poslove EK. Hrvatskoj se poručuje da “radi dalje na ispunjavanju uvjeta” za ulazak u bezvizni režim.
Kako bi država ušla u bezvizni program sa SAD-om, potrebno je na godišnjoj razini spustiti postotak odbijenih prijava za tzv. turističke vize na najmanje tri posto. Treba napomenuti da termin “odbijene vize” ne označava omjer odbijenih i zatraženih viza, već je rezultat formule u koju ulaze i ponovljene prijave. Odbijenih je viza lani u hrvatskom slučaju bilo 6,1 posto, odnosno nešto više od 400. No važno je naglasiti da su se gotovo sve odbijenice odnosile na hrvatske državljane koji žive u Srbiji i BiH, a razlozi za odbijanje viza više nisu sigurnosni, kao što je to bilo nakon otkrića hrvatskih putovnica kod pripadnika kriminalnog miljea, već ekonomski, kad američke vlasti procijene da bi se turistički boravak mogao pretvoriti u traženje posla i useljavanje. Za rad su potrebne tzv. imigracijske vize, a do njih je najlakše doći ako tražitelj u SAD-u već ima posao. U Hrvatskoj ih je 2013. izdano samo 94, a lani jedna više.
EK je već prije nekog vremena preporučio državama izvan američkog programa izuzeća viza da provedu informativnu kampanju među građanima, što su neke države, poput Rumunjske, odmah provele u djelo. Građanima se objašnjava kako se ispunjavaju formulari te koje uvjete moraju zadovoljiti da bi dobili vizu, poput stalnog posla, što je – očito – jedna od rak-rana na kojoj padaju hrvatski državljani. No tada su nam iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova objasnili kako su razmišljali o takvoj kampanji, no da građani kojima je viza odbijena žive u Srbiji i BiH pa je korist od kampanje u Hrvatskoj upitna. Jučer pak nismo dobili komentar zašto od EK nisu zatražene mjere reciprociteta.
Inače, u SAD-u su u zakonskoj proceduri dvije inicijative: jedna po kojoj se želi olakšati uvjete za ulazak u bezvizni režim kako bi se povećao broj turista te druga koja želi pooštriti kriterije u strahu od boraca ISIL-a. Rezultati tih inicijativa su neizvjesni.
