Outsourcing, briefing, event, team building- samo su neki od anglizama koji su se udomaćili u našem jeziku i njihovo je značenje više manje svima poznato. Ali što je to scraping? Novi je to izraz koji se u posljednje vrijeme može čuti, a ukoliko se ne bavite ribarstvom vjerojatno nećete ni znati što je to. Ako bismo riječ doslovno preveli sa engleskoga na hrvatski to bi bilo struganje.
Da malo ipak pojasnimo situaciju- scraping je trajna obustava ribolovne aktivnosti. Jedna je to od mjera koja je stupila na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Jedan je to od načina na koji se pokušava smanjiti izlov ribe na Jadranu. Tako su našim ribarima ponuđena određena materijalna sredstva da se “riješe” svojih brodova. Dva su pak načina za to- da ih pošalju u rezalište ili da ih prenamijene za neku drugu djelatnost, piše Dalmacija News.
U tu svrhu osigurano je 4,76 milijuna eura (3,57 milijuna eura osigurano je iz Europskog fonda za ribarstvo, a preostalih 1,19 milijuna eura iz hrvatskog proračuna), a svi oni koji su odlučili prestati baviti se ribarstvom svoj su zahtjev mogli poslati Ministarstvu poljoprivrede do početka ožujka, do kada je natječaj bio otvoren. Na njihovu adresu stigla su ukupno 92 zahtjeva. Kako će samo 40 brodova moći ući u ovaj krug natječaja, na Ministarstvu je sada da ih ocijeni i odluči kome će dodijeliti sredstva.
– Ja svoj brod nisam dao. Još uvijek od ovoga normalno živim. Puno je ulaganja pa su se mnogi odlučili riješiti svoga broda. Cijena je 2500 eura po brutto toni, što bi značilo da bi se za brod od 18 metara moglo dobiti oko 120 do 130 tisuća eura. Tko ima veći brod za koji je potrebno mnogo ulaganja, to mu se svakako isplati- kazao nam je jedan ribar sa splitskoga područja.
– Radim sve po Zakonu i za sada ide. Treba raditi maksimalno da bi se moglo živjeti normalno. Još uvijek imamo poticaje od države i cijena plavog dizela je trenutno na pet kuna. Na taj način se još uvijek može radit, ali iduće godine toga neće biti tako pa je pitanje kako ćemo preživljavati- dodao je ribar.
Ovo je prvi put da je ovakav natječaj raspisan, ali svakako ne i posljednji jer bi Hrvatska za ovu mjeru trebala imati na raspolaganju još oko 13 milijuna eura, a ta mjera će se provoditi do kraja 2017. godine.
Mjera će se vjerojatno nakon 2017. godine ukinuti jer iz Europske unije nisu zadovoljni činjenicom da se potpuno zaboravilo na cilj ove mjere- a to je smanjenje izlova ribe odnosno očuvanje resursa. Ova mjera na neki način je shvaćena kao socijalna mjera koja omogućava ljudima odlazak u mirovinu uz, nazovimo to tako, pristojnu otpremninu.
Još uvijek nije poznato je li u Hrvatskoj više onih koji žele brod prenamijeniti ili koji ga šalju u rezalište. Iskustva drugih članica Europske unije govore nam da je ipak više onih koji ih šalju u rezališta, a najveći interes vlada u onim zemljama gdje su i ribarske flote najveće- u Italiji i Grčkoj.
Pretpostavlja se ipak da će se u Hrvatskoj uglavnom ići na uništenje brodova. Predane zahtjeve u ministarstvu će ocijeniti po raznim kriterijima- npr. je li riječ o koći ili plivarici, želi li se brod prenamijeniti ili uništiti, a u obzir će se uzeti i starost broda, tonaža, snaga pogonskog stroja, koliko dana godišnje provede u ribolovu, količina ulova i slično.
Uvijek postoji vjerojatnost prijevare i manipulacije na način da se za scraping ponude stari i neaktivni brodovi. Na taj način samo bi pojedinci bili na dobitku, ribarska flota ne bi se smanjila, a Europska zajednica ne bi bila zadovoljna. No, to treba prepustiti “na dušu” mjerodavnima koji će sami ocijeniti o kakvim se brodovima radi.
