Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar već je više puta najavljivao mogućnost da se za upise u gimnazije i srednje škole uvedu prijemni ispiti ili mala matura.
No za jedan naš dnevni list u četvrtak je objavio nešto konkretnije informacije prema kojima bi već sljedeće školske godine neke elitne škole mogle tražiti polaganje prijemnih ispita.
Kao jedan od ključnih razloga za ovakvo rješenje ministar je obično navodio problem inflacije petica, odnosno nepostojanje pouzdanog sustava vrednovanja ocjena.
Previše učenika s 5.0
Glasnogovornica MZOS-a Gordana Zuccon kaže da je odluka o uvođenju prijemnih odgođena za sljedeću godinu mada bi se uskoro mogla naći u pravilniku.
Ističe da je jedan od ključnih razloga za uvođenje prijemnih činjenica da su se neke škole poput MIOC-a našle u ozbiljnim problemima jer su imale previše prijavljenih čistih odlikaša koje nisu sve mogle upisati.
‘Nekim školama javlja se puno više učenika s prosjekom 5.0 nego što ih mogu primiti. U drugima to nije problem pa provođenje prijemnih ispita u njima ne bi imalo smisla. Ideja je dakle bila da se znanje provjeri u nekim školama u koje se javlja previše učenika i to samo iz nekih predmeta’, pojasnila je Zuccon.
No Zuccon ističe da se je Nacrt prijedloga Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole još uvijek u proceduri završnog oblikovanja pa nitko ne može reći koja će konačna rješenja stručno povjerenstvo usvojiti i predložiti ministru.
‘Ono što vam sigurno sada mogu reći jest da se to ove godine neće provesti’, rekla je Zuccon.
Na naše pitanje ne bi li inflaciju petica trebalo rješavati ondje gdje se stvara – u osnovnim školama, glasnogovornica MZOS-a nam je odgovorila da Ministarstvo teži češćoj provjeri znanja standardiziranim testovima koji bi bili putokaz učenicima i nastavnicima koji segment gradiva treba bolje utvrditi, no napominje da će se to još temeljito definirati u sklopu kurikularne reforme.
U zadnjoj godini treba imati konsenzus
No neki naši stručnjaci smatraju da je neozbiljno najavljivati prijemne čak i u sljedećoj godini i to iz više razloga.
Bivši ministar znanosti u SDP-ovoj vladi prof. dr. sc. Gvozden Flego kaže da nije primjereno objavljivati ovakve promjene u izbornoj godini.
‘U zadnjoj godini mandata Vlada i ministri trebaju izlaziti samo s onim izjavama oko kojih su postigle politički konsenzus s oporbom’ rekao je za tportal Flego.
‘Ja se također ne slažem da se neke škole proglašavaju elitnima jer za to nemamo uvjeta ni pojmovnih ni strukturnih. Stoga ne znam što se pod time misli. Osim toga o uvjetima upisa trebale bi odlučivati same škole, a ne administracija’, dodao je.
Flego također smatra da je o tom pitanju, prije izlaženja s najavama, potrebno provesti ozbiljnu raspravu.
‘Ja u tom kontekstu imam cijeli niz dilema i neslaganja. To treba biti ozbiljno pripremljeno, a to su konačno mjere koje bi trebalo pripremati dvije ili tri godine unaprijed’, rekao je bivši ministar.
Kod nas je sve navrat-nanos
I bivša ministrica u vladi HDZ-a Ljilja Vokić ima zamjerke na najave uvođenja prijemnih ispita, osobito, kako je rekla navrat-nanos.
‘Kod nas se sve uvodi ad hoc. Djeci i svima treba na vrijeme reći kada će se nešto uvoditi. Osim toga smatram da prijemne ispite treba uvoditi ili svima ili nikome ako je riječ o državnim školama. Privatne škole mogu postavljati uvjete kakve žele jer ih roditelji plaćaju. No u državnim školama, sve dok nije donesen zakon o decentralizaciji, ne samo financijskoj nego i svakoj drugoj, ne mogu se provoditi prijemni u pojedinim školama. Naša VII. gimnazija je među vodećim u zemlji, no naši su svi profesori protiv uvođenja prijemnog. Neke škole u želji da se promoviraju kao ‘naj’, žele uvesti prijemne. MIOC, primjerice, koji navodno želi prijemne, nije u svemu najbolji. Njihovi su učenici ponajbolji samo u matematici i fizici, ali ne i u svim drugim predmetima’, kaže Vokić.
Bivša ministrica kaže da ne vjeruje da će MZOS provesti ove najave.
‘Ne znam uopće na temelju koje zakonske odluke bi to učinili. Ne može ministar sam tek tako donijeti odluku o tome. To treba pisati u zakonu’, kaže Vokić.
‘Konačno četiri najbolje zagrebačke gimnazije MIOC, V., II. i VII. dobivaju uglavnom iste učenike. Naša je VII. prošle i pretprošle godine imala najveći broj prijavljenih kandidata – 1.290, a primili smo ih samo 168. Primili smo najbolje i gdje je problem? Mi bismo stalno nešto mijenjali u srednjim školama. Uveli smo državnu maturu, a još uvijek nismo proveli evaluaciju da procijenimo jesmo li išta poboljšali za 300 milijuna kuna koje smo u to uložili. I dalje brojni fakulteti poput Filozofskog, Pravnog, Arhitektonskog i sl. imaju prijemne. Za koga smo onda uvodili maturu? Radi Ekonomskog? Ako su ondje uočene nezakonitosti, onda neka se ondje i ispravljaju umjesto da se maltretira cijela nacija. Osim toga, svi u osnovnim školama mogu u istom danu pisati jedinstvene testove iz važnijih predmeta pa će se znati čije su petice prave. To bi motiviralo i učenike i nastavnike’, smatra Vokić.
Vokić je uvjerena da takav sustav ne bi bio previše skup. Nastavnicima bi se, kaže mailom ujutro poslala pitanja, a oni bi ih proveli kao što provode i druge testove.
‘Matura je skupa zato što je krivo postavljena, a ne zato što bi trebala biti. Nastavnici ionako dežuraju besplatno. Zašto su zaposlili sedamdeset ljudi za njeno provođenje, nemam pojma. Voljela bih znati što oni rade. Uza sve s maturom smo dobili i Primorčevu amerikanizaciju – pisanje eseja. Tko može objektivno ocijeniti eseje? To je stvar procjene osobe koja ocjenjuje. Profesor Dragutin Rosandić nama na metodici rekao je da je u Osijeku učenicima dao da pišu eseje na jednu temu i potom dao profesorima da ih ocijene. Raspon ocjena za isti esej kretao se od dva do pet. Mi imamo puno pametnih ljudi, kao što je primjerice Boris Jokić koji je objavio da će raditi na reformi kurikuluma za što neće biti posebno plaćen, no na žalost sve se na kraju radi navrat-nanos’, zaključila je ravnateljica VII. gimnazije.
