Bijela kuga, odnosno pad nataliteta vrlo je ozbiljno nacionalno, strateško i gospodarsko pitanje.
Ako se nastavi sadašnji trend pada nataliteta Hrvatska će za pedeset godina imati milijun stanovnika manje. Vidljivo je to iz procjena uglednih hrvatskih demografa. Iz godine u godinu broj sklopljenih brakova u Hrvatskoj opada, a izravna posljedica toga je manje novorođenih. Zbog toga u konačnici stagnira priljev stanovništva radne dobi, što izravno ugrožava i vitalni i radni potencijal države.
Istodobno, uz produljenje životnog vijeka, veća migracijska kretanja radnog i fertilnog stanovništva te porast broja starijih osoba, pretpostavlja se da u Hrvatskoj za pedesetak godina neće imati tko raditi.
Danas je na razini Hrvatske skoro 50 posto teritorija u fazi demografskog izumiranja, što znači da u polovini Hrvatske više ljudi umire nego što se rađa djece. Međutim, demografska revitalizacija tih područja gotovo je nemoguća jer nema autohtonog stanovništva. Riječ je o ruralnim dijelovima, jednom dijelu otoka, brdsko-planinska područja (Lika i Gorski Kotar), ali i pograničnim krajevima (uz mađarsku i slovensku granicu).
U Hrvatskoj se iz godine u godinu rađa sve manje djece. Za obnavljanje i porast stanovništva po obitelji je potrebno najmanje troje djece. Dvoje po obitelji djece znači stagnaciju. No Hrvatska je daleko i ispod toga prosjeka jer se po obitelji rađa tek -1,28 djece. Zanimljivo je da unatoč padu nataliteta, pozitivan stav prema obitelji, braku i djeci duboko ugrađen u kulturu hrvatskog stanovništva. Potvrđuju to razna, međusobno neovisna istraživanja po kojima postoji želja za više djece. U Hrvatskoj se, međutim, pokazao veliki nerazmjer između željenog i ostvarenog broja djece. Naime, prosječni broj djece kojeg su ispitanici željeli je 2,7, a ostvareni 1,28 po obitelji. Razloge za to, dobrim dijelom, možemo tražiti i u velikoj gospodarskoj krizi, teškoj mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenog pitanja, piše Barometar.hr.