Čak i prije nego što je počeo, summit Amerika u Panami već je ušao u povijest – na listi sudionika prvi će put uz Sjedinjene Države biti i Kuba.
Očekuje se da će se američki predsjednik Barack Obama i kubanski Raul Castro rukovati pred stotinama kamermana i fotoreportera, što će biti prvi službeni stisak ruke američkih i kubanskih predsjednika u gotovo
60 godina.
Ta fotografija, bez obzira na diskusije koje će slijediti na američkom sastanku na vrhu u petak i subotu, bit će savršena ilustracija zbližavanja dvaju polustoljetnih ideoloških neprijatelja.
“Stol je postavljen i svi su pozvani”, rekla je panamska potpredsjednica Isabel Saint Malo de Alvarado NBC-ju.
To je novost. Kuba je izbačena iz članstva Organizacija američkih država (OAS) pošto je Fidel Castro 1962. revolucijom srušio demokraciju. Kad se počelo sa sastancima na vrhu dviju Amerika 1994., SAD i Kanada inzistirale su da Kuba ne dobije pozivnicu.
Kubanski saveznici u regiji dugo su godina nastojali da se to promijeni, a kad su Obama i Castro 17. prosinca neočekivano objavili ‘detant’ u odnosima, predstojeći summit u Panami preko noći se iz uobičajenih diplomatskih natezanja pretvorio u pozornicu opipljiva napretka dviju zemalja.
Washington i Havana od siječnja su imali četiri kruga razgovora fokusiranih na obnovu diplomatskih odnosa i osjetljivo pitanje ljudska prava. Obama se nadao da će diplomatski odnosi biti uspostavljeni uoči sastanka u Panami, ali je zapelo na kubanskom zahtjevu da je Washinton ukloni s popisa zemalja podržavatelja terorizma i prije toga.
“Postoji jasna volja obiju strana da se napreduje. Nitko nije očekivao da će desetljeća sumnji i nepovjerenja nestati samo tako”, rekao je američki analitičar Mićael Shifter.
Slijedio je niz uzajamnih protjerivanja diplomata, nijedna zemlja nema veleposlanika u drugoj, a Amerikanci su Venezueli počeli nametati sankcije zbog kršenja ljudskih prava.
Maduro se požalio latinoameričkim zemljama i odbio njihovu podršku u osudi američkog ponašanja.
Umjesto da summit u Panami iskoristi kao platformu za širenje novopronađene dobre volje u Latinskoj Americi, Obama bi onđe mogao dobiti kritike. “Obama će biti u nezgodnoj situaciji. Misli da ide na zabavu, a mogao bi dobiti … batine”, kaže Jaime Sućlicki s Instituta za kubansko-američke studije u Miamiju.
Proslavu početka pomirenja s Kubom moglo bi, međutim, pokvariti zatezanje u odnosima Sjedinjenih Država i Venezuele. Nakon velikih oporbenih demonstracija u veljači 2014., izazvanih katastrofalnim ekonomskim stanjem u zemlji, venezuelski predsjednik Nicolas Maduro okrivio je Washington za politički i ekonomski pritisak i zatvorio neke oporbene lidere, uključujući i gradonačelnika Caracasa.
