Vlada bi danas sa sjednice trebala u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona o osobnoj iskaznici, temelj za provedbu projekta elektroničke osobne iskaznice, koja će vrijediti pet godina i kojom će nositelj dokazivati svoj identitet, hrvatsko državljanstvo, spol, datum rođenja i prebivalište u Hrvatskoj.
Pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu, prema prijedlogu zakona, imat će svi hrvatski državljani, bez obzira na godine života i bez obzira na to imaju li prebivalište u Hrvatskoj, a bit će obavezna za starije od 18 godina s prijavljenim prebivalištem u Hrvatskoj i važit će pet godina, osim za osobe s navršenih 65 godina kojima će se izdavati bez roka važenja.
Prema sadašnjim zakonskim odredbama, osobna se iskaznica izdaje na rok od deset godina, osim za mlađe od 21 godine, kod kojih je taj rok pet godina, a dužne su je imati sve osobe starije od 16 godina s prebivalištem u Hrvatskoj.
Prema prijedlogu zakona koji je sutra na sjednici Vlade, hrvatski državljani koji nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj moći će, ako žele, ishoditi osobnu iskaznicu i u nju će im se upisivati podatak o prebivalištu u inozemstvu te im neće služiti kao dokaz prebivališta.
Mlađi od 18 godina neće morati imati osobnu iskaznicu, ali će je putem roditelja kao zakonskih zastupnika moći ishoditi i njome potvrđivati svoj identitet u raznim postupcima vezanim uz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a služit će im i kao putna isprava za prijelaz državnih granica država Europske unije i ostalih država koje to dopuštaju.
Osobna iskaznica sadržavat će elektronički nosač podataka (čip) na kojem će biti pohranjeni podaci koji su ispisani u vizualnoj zoni kartice osobne iskaznice, a uz to na čip će se moći pohraniti jedan ili dva certifikata i to identifikacijski i potpisni certifikat.
Identifikacijski certifikat će služiti za osiguranje elektroničke potvrde identiteta osobe kojoj je izdana osobna iskaznica i autentikaciju radi pristupa elektroničkim uslugama, a potpisni certifikat za podršku naprednom elektroničkom potpisu koji ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, sukladno zakonu kojim je reguliran elektronički potpis.
Na dnevnom redu sjednice Vlade je i Godišnje izvješće o obrani za 2014. godinu koje sadrži poglavlja o obrambenoj politici i upravljanju resursima, Oružanim snagama RH, posebnim poslovima u području obrane, upravno-pravnim, administrativnim poslovima i potpori, te aktivnostima u vezi s donošenjem i početkom realizacije Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga 2015.-2024.
U izvješću se navodi da je Ministarstvo obrane (MORH) u prošloj godini provelo izvanredni popis nekretnina kojima upravlja. Riječ je o prvom cjelovitom popisu nekretnina (stanova, garaža, poslovnih prostora i vojnih nekretnina) prema kojem je MORH na dan 31. prosinca 2014. upravljalo s ukupno 4246 nekretnina.
Proračun MORH-a u 2014. iznosio je nešto više od 4,26 milijarde kuna, odnosno 1,30 posto projiciranog BDP-a i u odnosu na 2013. godinu smanjen je za 0,06 posto (s 1,36 posto na 1,30 posto BDP-a).
Vlada bi trebala donijeti i odluku o pružanju humanitarne pomoći stradalima u potresu u Nepalu u iznosu od 350 tisuća kuna.