Nakon dva tjedna stanke saborski zastupnici vratili su se u klupe i tradicionalno započeli rad aktualnim prijepodnevom na kojem premijeru Zoranu Milanoviću i ministrima parlamentarci postavljaju pitanja. Iako na većinu njih odgovaraju bez problema, ovaj put je Milanović odmah na početku odbio usmeno odgovoriti na pitanje Mirele Holy.
Holy je premijera Milanovića podsjetila da se rado predstavlja kao političar kojemu je moral u politici izuzetno važan.
‘Moral u politici je, naravno, djelovanje u javnom interesu. Stoga vas molim da mi odgovorite je li u javnom interesu sklapanje ugovora o povlaštenom otkupu električne energije po cijeni dvostruko većoj od sadašnje cijene na tržištu, i to s tvrtkom koja ima nekoliko međunarodnih presuda za plaćanje mita? Je li u javnom interesu ustupiti besplatno energetske podatke države privatnoj kompaniji koja je dobila posao 2D seizmičkog istraživanja Jadrana bez provedenog javnog natječaja? Je li u javnom interesu sklopiti ugovor prema kojem je maksimalna korist za Hrvatsku od 40 do najviše 50 posto u odnosu na proizvedene ugljikovodike i prema kojem se Hrvatskoj smanjuje korist ukoliko su veća nalazišta ugljikovodika?’, upitala je Holy svog bivšeg šefa.
Međutim odgovor nije dobila. ‘Dobit ćete pisani odgovor’, bilo je sve što je Milanović izustio.
Jeftinija struja građanima vikendom?
HSU-ovog Silvana Hrelju interesiralo je može li se nešto izmijeniti s tarifnim modelima struje. ‘Postojeći tarifni model, u kojem je viša tarifa dvostruko skuplja, traje od 8 do 22 sata i ne daje manevarskog prostora građanima za uštede, odnosno tjera ih da nakon napornog radnog dana peru, glačaju, kuhaju ili usisavaju u kasnim večernjim satima, što predstavlja i problem nepoštivanja kućnog reda u stambenim zajednicama’, upozorio je Hrelja. Taj problem, dodao je, imaju i druge europske zemlje, ali neke su se dosjetile rješenja za to pa je primjerice Italija predložila da niža tarifa obuhvati razdoblje od 19 sati do 8 ujutro sve radne dane, a da subotom, nedjeljom i blagdanima niža tarifa traje cjelodnevno. Upitao je stoga razmišlja li se o uvođenju nečeg sličnog i u Hrvatskoj.
‘Kao nova članica EU-a prihvatili smo i odgovarajuće direktive EU-a i obvezali se u vremenu koje je ispred nas formirati poseban energetski paket za ugroženije skupine građana, a tu svakako jest i jedan broj ili značajan broj naših umirovljenika s najmanjim mirovinama, kao i svi oni građani i obitelji koje primaju potpore kroz sustav socijalne skrbi. Na tom projektu radimo, on je istina u ovom trenutku u početnoj fazi, ali o tome ozbiljno razmišljamo’, odgovorio je Hrelji potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Milanović o Alexu Braunu: Plaćamo ga čistim novcem
U svom pitanju HDZ-ov Josip Borić spočitnuo je premijeru Milanoviću loše ekonomske podatke, ali i angažiranje PR stručnjaka Alexa Brauna. ‘Mediji nas mjesecima opsjedaju time da ste angažirali stručnjaka za uljepšavanje dosega vas i Kukuriku koalicije u protekle tri godine. Natjerao vas je, kažu, među narod da spoznate kako živi običan mali čovjek u urbanom i ruralnom području Republike Hrvatske, od maškara do kubura – ima se što naučiti. Međutim razni stručnjaci, politolozi, analitičari tvrde da od te operacije neće biti ništa jer ni on ne može sakriti to da je u ovom mandatu otišlo devetero ministara i da nema ništa od reformi, da je ogroman broj nezaposlenih… Na drugoj strani slušamo da krećemo u novu rundu zaduženja. Možete li izračunati za koliko će porasti javni dug do kraja 2015. te može li stručnjak kojeg ste angažirali izbrisati činjenicu da ste u jednom mandatu zadužili državu onoliko koliko je devet drugih premijera u 21 godinu’, upitao je Borić.
‘Pročitali ste, jer niste u stanju zapamtiti, niz pogrešnih podataka. Mogu vam reći da SDP angažira vanjske suradnike novcem koji je pošteno zarađen, a ne novcem koji je opljačkan od građana ili izvučen iz javnih poduzeća kroz Fimi mediju. Tako funkcioniramo već 20 godina i to je nešto što vi teško možete shvatiti – kad netko plaća račune novcem čistog porijekla. Naš novac je čist’, odgovorio je Milanović HDZ-ovcu.
Borić, naravno, nije bio zadovoljan odgovorom. ‘Neuspjeh je postao brend SDP-a. Ostat ćete upamćeni kao najskuplji premijer u povijesti države – dajte ostavku i idemo na izbore’, poručio je Borić.
Broj zaposlenih u državnim službama – smanjen
SDP-ovog Marina Jurjevića zanimalo je pak koliko danas ima zaposlenih u državnoj službi u odnosu na početak mandata ove Vlade i kakve su brojke bile u HDZ-ovom mandatu.
‘Kada smo prisegnuli u Hrvatskom saboru, 23. prosinca 2011, bilo je zaposleno 55.312 državnih službenika i namještenika, a na dan 1. siječnja 2015. bilo je zaposleno 52.747 državnih službenika i namještenika. Jednostavnom matematičkom operacijom oduzimanja dođemo do podatka da je 2.565 državnih službenika i namještenika manje nego što je bilo krajem 2011’, odgovorio je na pitanje ministar uprave Arsen Bauk, dodavši kako će o HDZ-ovom mandatu poslati pisani odgovor.
‘Nemate pojma s koliko ću nestrpljenja čekati vaše pisane odgovore. Volio bih ujedno da se i, što se tiče predsjednice RH, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, osim što se smanjuje broj jelena na Pantovčaku, i tamo počne smanjivati broj službenika, a ne da se povrh toga predsjednici drugih stranaka pokušavaju pretvoriti u službenike’, spočitnuo je Jurjević.
Ministrica Pusić izuzela se iz odlučivanja o potpori njezinom bratu
HDZ-ov Josip Đakić prisjetio se nedavnog slučaja dodjele sredstava za projekte nevladinih udruga. Naime sredstva je dodjeljivalo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a gotovo 249 tisuća kuna dobila je i udruga Documenta, kojoj je na čelu upravnog odbora brat ministrice Zoran Pusić. Stoga je Đakića zanimalo radi li se tu o sukobu interesa i što o svemu kaže premijer Milanović.
‘Ovo je legitimno pitanje, ali ne mogu na njega odgovoriti. Nije to napravljeno u nekoj potaji, sve je javno. Pitanje je legitimno i inzistirajte na njemu. Mislim da su u Ministarstvu procijenili da nema sukoba interesa i mislim da se ministrica Pusić izuzela iz procesa odlučivanja, ali mora biti spremna odgovoriti na pitanje koje ste postavili’, kazao je Milanović.
Hoće li Vlada dozvoliti da propadne Brodarski institut, zanimalo je HDZ-ovog Željka Reinera. ‘Iz Brodarskog instituta, nekoć perjanice hrvatske znanosti i simbola vrhunske vojne industrije, u kojem su projektirani i razvijeni vrhunski plovni objekti, otišlo je u prošlih godinu i pol oko 20 stručnjaka, a još je nekoliko mladih stručnjaka između 30 i 40 godina najavilo odlazak. Glavni razlog su sve lošiji radni uvjeti, neulaganje u opremu, pa čak i neodržavanje vrijedne opreme koju taj institut posjeduje, a podsjećam da on ima primjerice hidrodinamički laboratorij za ispitivanje brodova, bazen dug 260 metara, kakav nema gotovo nijedna slična ustanova u EU, da projektiraju desetke ratnih i civilnih brodova, između ostalih onaj poznati katamaran 2012. za Olimpijske igre u Londonu’, upozorio je Reiner.
Ministar obrane Ante Kotromanović poručio je kako redovito razgovara s direktorom Brodarskog instituta i da postoji ideja da on projektira obalni ophodni brod.
‘Dao sam im nekoliko ideja i da se udruže s našim tvrtkama u Hrvatskoj, s Đurom Đakovićem, s recimo tvrtkom DOKI. Za potrebe Oružanih snaga u idućih nekoliko godina trebat će nam oko tristo strojnica 12/7. Dosad smo ih kupovali vani, a to nije problem napraviti ako se ove tri tvrtke udruže. One imaju vrhunsko znanje, imaju iskustva te možemo napraviti dobar proizvod koji će biti konkurentan i vani, u svijetu. To nije mudrost. Opremit ćemo naše snage i zaradit će svi u Hrvatskoj’, rekao je Kotromanović, dodavši da je prije svega važno da institut napravi svoj poslovni plan.
O rezanju deficita tek za nekoliko dana
Bivša premijerka i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor upitala je kakve mjere Vlada priprema vezano uz preporuke Vijeća EU-a i smanjenje deficita, međutim premijer Milanović Saboru ih danas nije htio otkriti.
‘Nisu to nikakve radikalne mjere, to je određeno usklađivanje u kojem, od prvog dana u teškim okolnostima naslijeđenog duga, vodimo politiku ravnoteže, racionalnu politiku. Tako da će sve biti javno za nekoliko dana, a ništa veliko tu ne očekujte. Štitili smo status korisnika proračuna, plaće koliko je to god bilo moguće, i to zato da ne bismo nekontroliranim smanjivanjem izvršili udar na potrošače, na kupovnu moć stanovništva, što se uvijek vrlo brzo negativno preslika na društveni proizvod odnosno na BDP’, kazao je Milanović.
Aktualno prijepodne bila je prilika da se Vlada pohvali nekim svojim projektima, poput Programa plus iz resora Ministarstva zdravlja. O rezultatima tog projekta progovorio je resorni ministar Siniša Varga.
‘Od Međunarodnog dana bolesnika 11. veljače uspjeli smo pokrenuti Program plus, u sklopu kojeg je do današnjeg dana ranije došlo na medicinske zahvate i dijagnostičke postupke 42 tisuće naših sugrađana i sugrađanki i na taj način smo značajno skratili liste čekanja. Preko 300 tisuća naših građana je nazivano da bi se to moglo omogućiti. Prema tome, radi se o velikom pothvatu i još jedanput zahvaljujem svima koji su požrtvovno sudjelovali u ovom zadatku. Program plus adresira stare liste čekanja, a istovremeno nemamo generiranje novih’, rekao je Varga.
Na pitanje o uvođenju širokopojasnog interneta odgovarao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Kazao je da je Ministarstvo u postupak prednotifikacije poslalo dva nacionalna programa – jedan se odnosi na tzv. last mile, prema kojem jedinice lokalne uprave i samouprave kao i postojeći operateri koji posluju na području RH mogu zajedno uz mogućnost sufinanciranja razvijati tu zadnju milju, a drugi program odnosi se na tzv. agregacijsku infrastrukturu.
‘Nakon širokih konzultacija poslali smo u Komisiju agregacijski program koji uključuje zapravo državno poduzeće Odašiljači i veze kao nositelja dugoročnog ulaganja, ali ne isključujući mogućnost da i privatni operater koji posjeduje mrežu u Hrvatskoj participira kroz određene modele u razvoju širokopojasne infrastrukture. Nadalje, ovdje se govori o tri zone. Govori se o tzv. crnoj i sivoj zoni, za koje postoji velik komercijalni interes operatera, a za sufinanciranje ili financiranje namijenjena je tzv. Junkerova inicijativa, i postoje tzv. bijele zone, tj. mogućnost da Odašiljači i veze sami razvijaju mrežu. Ali ne mrežu tako da bude konkurencija kao nekakav državni telekom, nego agregacijska mreža koja onda omogućava svim operaterima da koriste tu infrastrukturu i na taj način se potiče i konkurencija, a i dobiva se novac za ulaganje u ona područja koja operaterima nisu interesantna upravo zbog velikog troška ulaganja manjeg broja korisnika’, kazao je Hajdaš Dončić.
Milanovićeva bukvica Sunčani Glavak: Ne postoji bečki wiener šnicl!
O zapošljavanju u državnoj službi i troškovima na službenim karticama pitanje je postavila HDZ-ova Sunčana Glavak. ‘Na početku mandata doveli ste nepoznat broj ljudi za koje ste rekli da će nakon isteka mandata s vama i otići. Iskreno se nadam da nećemo morati dugo čekati. Zanima me znate li koliki je broj ljudi u pitanju? Jednako tako me zanima, ako se spajaju zavodi i agencije i ako u Bruxellesu govorite o mjerama, koje ste predložili Vijeću Europske komisije, da ćete smanjiti broj zaposlenih, gdje će se zaposliti 1.300 novih ljudi za koje su objavljeni natječaji u Narodnim novinama, a oni bi trebali biti zaposleni upravo u ministarstvima, državnim institucijama i zavodima? Ako ste uspjeli to zbrojiti, onda se nadam da ste uspjeli i zbrojiti koliko je potrošeno po službenim karticama, na što čekamo odgovor već dulje od godinu dana po pojedinim ministarstvima. I za kraj, kad smo već kod zbrajanja, molim vas, znate li koliko je uzalud potrošeno novca na clean start, outsourcing, HPB, monetizaciju, da ne nabrajam ostale projekte koje ste predložili, a potom od njih odustali’, upitala je Glavak Milanovića.
Na clean start potrošilo se nešto, ali puno manje nego u vrijeme HDZ-a, kada se trošilo na fešte kod otvaranja mostova i farbanje tunela, odgovorio je Milanović i onda odlučio Glavak očitati bukvicu.
‘Dajte naučite to da ne postoji Vijeće Europske komisije. To ste rekli tri puta, što pokazuje da uopće ne znate koje su institucije EU-a. Dakle to ne postoji. I nemojte sad reći da sam nepristojan. Ovo vam govorim na najpristojniji i na najdobronamjerniji način, a natječaji su natječaji. Dakle promatrajte svaki taj natječaj. Stavite svoje špijune i uhode i neka gledaju tko je gdje primljen. Evo ga, kolega Đakić je malo prije spomenuo primjer za koji sumnja u sukob interesa i nepotizam. Mislim da ga nema, ali provjerit ćemo. Kod nas nema tajni, nema ispod stola, nema Fimi medije i to se teško uklapa u vaš svjetonazor. Dakle, još jednom, Vijeće EU-a, Europsko vijeće, Europska komisija, nema Vijeća Europske komisije. Ne postoji bečki wiener šnicl, samo bečki šnicl’, odgovorio je Milanović.
Uslijedila je i replika Sunčane Glavak. ‘Na današnji dan potonuo je Titanik. I za njega su govorili da je nepotopiv, da je najbolji, da može daleko. A onda je naletio na santu leda i ona ga je zaustavila. Možda su i oni bili malo bahati, možda su i oni željeli nekome docirati kao što to činite vi. Međutim, gospodine predsjedniče Vlade, ja se nadam da postoji široko otvoreno more i da Hrvatska neće dugo čekati da vas zaustavi santa leda, već će to učiniti izbori. Time što ćete vi nama docirati kako se nešto zove nećete ništa postići. Vaš umiveni imidž u javnosti neće biti umiven jer kad-tad ponovno ćete izgubiti kontrolu. Ne mogu tu ništa PR stručnjaci, ne mogu tu ništa agencije i to se događa upravo ovog trenutka. Kada nemate što reći, onda imate ovaj sjajan osmijeh koji hrvatski građani već pomalo i preziru’, kazala je Glavak.
Ministri se raspršili po Saboru
Iako je aktualno prijepodne teklo bez problema, u jednom trenutku za riječ se javio HDZ-ov Ivan Šuker kako bi upozorio na to da u sabornici nema ministara.
‘Poslovnik kaže da je predsjednik Vlade dužan osigurati nazočnost najmanje polovine članova Vlade na sjednici Sabora u vrijeme određeno za postavljanje zastupničkih pitanja. I u ovom trenutku je u Saboru devetero članova Vlade’, upozorio je Šuker predsjedajućeg Nenada Stazića.
‘Moram priznati da ste u pravu ovom intervencijom. Pozivam članove Vlade da se vrate, ministre da se vrate u sabornicu’, rekao je Stazić.
Milanović: Neću dopustiti da INA postane MOL-ov šoping-centar
Nezavisni zastupnik Mladen Novak upitao je premijera Milanovića koji mu je plan za očuvanje radnih mjesta u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji, apostrofirajući pritom rafineriju i Petrokemiju.
‘Neću dopustiti, dok radim ovaj posao i dok odgovaram hrvatskim ljudima, da Hrvatska odnosno INA postane šoping-centar MOL-a za prodaju derivata iz rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj na 500 ili nešto manje prodajnih mjesta u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, jer na to se od početka ide, dame i gospodo. I oni politički slijepci koji su vodili Hrvatsku odgovorni su ne za veleizdaju, nego za nacionalnu glupost. Naše pumpe služe kao šoping-centar za prodaju uvoznih slatkiša i stranog goriva i nafte i to je činjenica. Ima ih 500 po cijeloj Hrvatskoj, ima iz 500 po cijeloj regiji. Dakle to je cilj i da sam poslovni magnat iz Budimpešte ili negdje drugdje, to mi bio jedini cilj jer mi je rafinerija u Hrvatskoj nepotreban trošak; njima je to maltretiranje. A mi ćemo učiniti sve da to ostane, opstane i da im ne bude maltretiranje’, rekao je Milanović.
Hajdaš Dončić: Nisam napao Zavod za statistiku, to je moj lagani mentalni sukob s birokratima
Na riječi koje je ministar Siniša Hajdaš Dončić prije neki dan uputio Državnom zavodu za statistiku podsjetio je HDZ-ov Gordan Jandroković. ‘Smatrate li da ste postupili ispravno i jeste li svojim napadom na Zavod za statistiku ozbiljno ugrozili njegovu vjerodostojnost kao jedne od ključnih institucija u našem odnosu prema EU? Budući da jamstvo za Zračnu luku Zagreb ne smatrate dijelom deficita, koji je onda prema vama stvarni deficit i po kojoj metodologiji obračunavate deficit?’, upitao je Jandroković ministra.
Jamstva za Zračnu luku Zagreb nije bilo, ponovio je još jednom Siniša Hajdaš Dončić. ‘A mogu li ja komentirati birokrate iz Državnog zavoda za statistiku i EUROSTAT-a? Mogu. Zato jer guide lines ili manuals ili, da tako kažemo, upute o načinu klasifikacije javno-privatnog partnerstva ili koncesije su vrlo rastezljive i mogu se tumačiti ovako i onako. I moje osobno mišljenje je, dakle od tog ne odustajem, ako je to Hrvatski državni zavod za statistiku, onda bi on u principu trebao imati nekakve nacionalne interese i, već kada daje neku dokumentaciju ili podatke, neka se jednostavno konzultira. Dakle nije to moj napad na njih kao neku neovisnu instituciju, to je recimo moj lagani mentalni sukob s birokratima koji su isti i u Hrvatskoj i u Europskoj komisiji’, rekao je ministar.
Međutim mišljenje je HDZ-ovog Jandrokovića da je ministar ‘napadom na Zavod za statistiku ozbiljno ugrozio njegovu vjerodostojnost, ali i vjerodostojnost Vlade Republike Hrvatske i svih državnih institucija.’
‘Zavod za statistiku je produžena ruka EUROSTAT-a i sve brojke, sve statistike, sve informacije koje dolaze od Zavoda za statistiku u Bruxellesu se uzimaju ozbiljno kao činjenica, kao fakat. Dakle porukom jednog hrvatskog ministra Zavodu za statistiku da radi šlampavo, da je nekompetentan, dovodite u pitanje rad te institucije i sve informacije i brojke koje stižu u Bruxelles – napravili ste vrlo ozbiljan gaf koji će dugoročno itekako pobuditi sumnju u rad Zavoda za statistiku, a naravno da će dodatno pobuditi sumnju i u sve one brojke i manipulacije kojima se služite i ovoga puta’, poručio je Jandroković.