Maja Grba – Bujević: “Projekt je zamišljen upravo da ga provode laici kako bi pacijentu kupili vrijeme do dolaska Hitne i na takav način zapravo spasili nekomu život!”

Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu danas su na Narodnom trgu promovirali Nacionalni program javno dostupne rane defibrilacije pod nazivom “Pokreni srce-spasi život.”

Svi zainteresirani građani, među kojima je bilo djece i teta iz vrtića te poneki turist, bili su educirani za pružanje osnovnih mjera održavanja života te za korištenje uređaja za automatsku vanjsku defibrilaciju srca. Na raspolaganju im je bilo šest automatskih vanjskih defibrilatora – AVD uređaja i odaziv je bio iznenađujuće dobar.

Zadrani, iako suzdržaniji u samom pokušaju pružanja pomoći zainteresirano su promatrali postupke reanimacije čija uspješnost u najvećoj mjeri ovisi upravo o naučenoj vještini onog prvog koji pristupi unesrećenom. To je i zamisao Nacionalnog programa javno dostupne rane defibrilacije “Pokreni srce-spasi život.”

Na zadarskom području najviše je djelatnika iz Nacionalnog parka Paklenica, njih 24- ero koji su prošli ovu edukaciju o spašavanju nečijeg života.

– Proveli smo Nacionalni program “Pokreni srce-spasi život”. Već ime mu govori kako želimo vlastitim rukama i uz pomoć jednog aparata oživjeti srce koje je spremno otkazati, a mi mu ne želimo dati umrijeti. Kako Hitna ne može biti na svakom mjestu u roku minute ili dvije, pogotovo na mjestima velikih okupljanja, ovaj projekt je zamišljen upravo da ga provode laici kako bi pacijentu kupili vrijeme do dolaska Hitne i na takav način zapravo spasili nekomu život. Nema više veće vrijednosti i veće snage od toga da nekomu spasite život i zato smo se i mi kao djelatnici Zavoda za hitnu medicinu aktivno uključili u ovaj projekt kojeg od 2013. godine vodi Ministarstvo zdravlja u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu. Mislimo da su ovo dobri projekti i jako je dobar odaziv gradova i županija u njegovo provođenje u RH. Svaki život koji se spasi je vrijedan svakog ovog truda, kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maja Grba – Bujević

Bolesti srca na drugom su mjestu po smrtnosti u Hrvatskoj, a prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva od iznenadnog zastoja srca godišnje umre 9 000 ljudi, odnosno jedna osoba svakog sata. Srčani zastoj, koji se može dogoditi svima, pa čak i mladim osobama i sportašima, bez intervencije unutar 3 do 5 minuta preživi tek 10 posto naših sugrađana. Edukacija građana-laika iznimno je važna jer je pojedinac educiran za pružanje prve pomoći u mogućnosti spasiti život svom sugrađaninu kojem se dogodio iznenadni srčani zastoj, održavajući ga na životu sve do dolaska tima hitne medicinske službe. Važnost edukacije u osiguravanju zdravstvene zaštite građana prepoznala je i Zadarska županija koja se ovom promocijom aktivno uključila u provedbu programa “Pokreni srce – spasi život“.

– Dakle, što činiti u situaciji srčanog zastoja? Najvažnije je ne osjećati blokirajući strah i ne se bojati pristupiti osobi koja je izgubila svijest. Prvo što ćete napraviti je pristupiti osobi, ali prije toga provjeriti da li je scena sigurna. Ukoliko je sigurna pristupate toj osobi i gledate da li je osoba pri svijesti. Kada vidite da ona nije pri svijesti pozivate drugu osobu da vam pomogne te da pozove pomoć i pronađe najbliži AVD uređaj, odnosno uređaj za automatsku vanjsku defibrilaciju. Nakon toga provjeravate da li osoba diše. Ukoliko ne diše odmah morate započeti s oživljavanjem, a to znači da ćete vršiti 30 pritisaka dlanovima na sredini prsnog koša, a nakon toga ćete 2 puta udahnuti zrak usta na usta, pri čemu treba obavezno staviti zaštitnu masku, maramicu ili nešto nasličnije što vam je pri ruci. Kada druga osoba dođe s AVD uređajem, a vi čitavo vrijeme do dolaska odrađujete kardio-pulmonarnu reanimaciju, prestat ćete s njom, odnosno osnovnim mjerama održavanja života, pritisak 30:2 udaha zraka, te postavljate elektrode na unesrećenog. Na AVD uređaju pokazuje se točno uputa gdje se postavljaju elektrode, jedna ide na desnu stranu prsnog koša odmah ispod ključne kosti, a druga na suprotnu stranu prsnog koša, lijevo, u razini ispod lijevog rebrenog luka. Na slici je lijepo prikazano kako, a sam X na elektrodama pokazuje sredinu prsnog koša na kojem bi se trebala vršiti kompresija, odnosno pritisci dlanovima. Pružatelj pomoći se može jedino ozlijediti na taj način ukoliko ne slijedi upute aparata, odnosno da se ne odmakne od pacijenta dok isporučuje šok. Tada, kada AVD uređaj kaže da je šok isporučen mora se odmaknuti od pacijenta i tek onda pritisnuti tipku za isporuku šoka. Ukoliko ste za to vrijeme u kontaktu s pacijentom postoji mogućnost da i vi dobijete dio te električne energije. Kada elektrode postavite potrebno je samo slijediti upute koje uređaj sam govori. Radi se o glasovnim i tekstualnim porukama koje se mogu iščitavati i koje su jako jednostavne. To ćete vršiti čitavo vrijeme do dolaska Hitne, i to je to. Na taj način smanjujemo uvelike smrtnost od srčanog aresta, opisao je sam postupak oživljavanja dr. Oliver Jurić.

U sklopu programa nabavljeno je 197 automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) koji su postavljeni na mjesta gdje se očekuje okupljanje većeg broja ljudi ili na mjesta gdje žive ljudi koji su pod velikim rizikom za nastanak iznenadne srčane smrti. Za njegovu pravilnu upotrebu ukupno je educirano 940 osoba, uključujući laike i djelatnike žurnih službi (MUP, MORH, DUZS, vatrogasci). Provedbom programa “Pokreni srce-spasi život“ namjera je povećati broj preživljavanja u slučajevima iznenadne srčane smrti sa sadašnjih 10 posto na postotak preživljavanja veći od 50 posto uz intervenciju unutar pet minuta.