Okolina nas definira Obrasce ponašanja, stavove i stil prehrane odmalena učimo od ljudi oko nas. Kako se mijenjaju oni, svjesno ili nesvjesno mijenjamo se i mi.
Okolina i prijatelji utječu na formiranje naše osobnosti, na ponašanje, emocionalne reakcije, a time posredno i na stvaranje te održavanje dobrih i loših navika.
Uspješni ljudi često navode kako je jedna od najvažnijih stvari koja je odredila njihov životni put “pravo društvo”, bilo u obliku podrške važne i bliske osobe, mentora ili pak samog boravka u poticajnom okruženju. Nedavno je u istraživanju objavljenom na Edelmanu, najvećoj svjetskoj neovisnoj agenciji za istraživanje javnog mišljenja, objavljeno je da su zdrave navike zarazne.
– Ljudi su bića navika, a navike su sve automatske radnje, koje ponavljamo iz dana u dan, redovito i bez razmišljanja – kaže Mirta Freisman Čobanov, psihoterapeutkinja i mentalna trenerica.
– Navike nastaju jer mozak traži najbolji način za najveću učinkovitost uz što manje naprezanja. Prepušten sam sebi, pokušat će svaku rutinsku radnju pretvoriti u naviku, jer se tako može češće odmarati i štedjeti energiju. Postoje deseci, ako ne i stotine obrazaca ponašanja na koje se oslanjamo svakog dana. Neki su jednostavni, kao što je automatsko stavljanje paste za zube na četkicu, do onih složenijih, koje uključuju stvaranje prehrambenih navika do kreiranja određenoga životnog stila – tvrdi Fraisman Čobanov. Velik broj navika kao što su prehrana i tjelesna aktivnost stvaraju se u djetinjstvu.
– Kada govorimo o prehrambenim navikama, istraživanja su pokazala da je gotovo pola osoba s prekomjernom težinom imalo višak kilograma u dječjoj dobi.
U djetinjstvu se uči i kako upravljati svojim emocionalnim reakcijama, pa onaj tko se naučio tješiti slatkišima vjerojatno će to činiti i kad odraste, a to može biti podloga za stvaranje navike emocionalnog prejedanja – objašnjava Fraisman Čobanov. Naravno, to se ne odnosi samo na stvaranje prehrambenih navika nego i svih ostalih, poput održavanja reda, rada, discipline, načina na koji se suočavamo s teškoćama do razvoja ustrajnosti i formiranja životnih stavova. Fraisman Čobanov ističe da u skladu s tim na razvoj navika u djetinjstvu presudan utjecaj imaju roditelji ili odgojitelji, tijekom adolescencije vršnjaci, a poslije osobe koje su nam važne.
Iako podlogu za stvaranje navika dobivamo kroz genetiku i rana životna iskustva, ustaljeni i naučeni obrasci ponašanja ipak se mogu mijenjati.
– Proces promjene navika je najčešće dugotrajan, a ovisi o složenosti, motivaciji i dostupnim alternativnim rješenjima, a uglavnom traje između 66 do 265 dana.
Nije isto želite li promijeniti način prehrane, uz koji ide promjena životnog stila ili, primjerice, pri izlasku iz stana umjesto jednom početi zaključavati bravu dva puta – kaže Fraisman Čobanov i objašnjava da onaj tko želi unijeti značajnu promjenu ponašanja u svoj život, mora biti svjestan procesa i faza kroz koje će prolaziti na tom putovanju.
– Budući da je svaka velika promjena ujedno i manje herojsko putovanje, a heroji na putovanje ne idu sami, važno je da se okružite osobama koji će vam pružiti podršku u svakoj fazi procesa i vjerovati u vaš uspjeh čak i kada sami ne vjerujete.
Tako se značajno povećavaju izgledi za uspjeh na svim područjima – zaključila je psihoterapeutkinja Mirta Freisman Čobanov.
Višak kilograma lakše odlazi ako se više družimo s vitkijima, a i drugi mršave uz nas
Ako smršavite, veća je vjerojatnost da će i osobe iz vaše bliže okoline također izgubiti suvišne kilograme.Znanstvenicu su zaključili da pretile osobe imaju veću mogućnost uspješna mršavljenja, ako se češće druže s osobama normalne tjelesne težine.
Kada prestanemo pušiti, značajno utječemo na svoje partnere i članove obitelji da i oni prestanu
Pušenje je društvena navika, a osoba koja prestane pušiti daje pozitivan primjer članovima obitelji i prijateljima koji još puše. Istraživanje je pokazalo kada jedan partner prestane s pušenjem, drugome se vjerojatnost da učini isto povećava čak za 67 posto.
