Ljudski organizam treba proteine, ugljikohidrate i masti, no važno je kakve birate.
Proljeće i prva razodijevanja trenutak su bolne spoznaje da smo tijekom zime nakupili kilograme.
Štoviše, s godinama to više nisu bezazleni jastučići s kojima smo izlazili na kraj nakon tjedan ili dva dijete i vježbanja, već konkretni “šlaufovi” koje je sve teže ili nemoguće skinuti.
Poznato je da s godinama, zapravo od četrdesetih, počinjeusporavanje metabolizma.
I svaku godinu poslije toga trebali bismo si zakinuti 200 kalorija u svakodnevnim obrocima, no to ne znači nužno i “stavljanje lokota na usta”, što je najčešća metoda, ali ujedno velika pogreška.
Vježbanje, vježbanje i samo vježbanje, odnosno tjelesna aktivnost, jedini je način kontrole kilograma i održavanja zdravlja te onog što je najčešći povod za sve – mršavljenja.
Sve na meni puca…
No, što se događa s tijelom kad krenete na vježbanje i zašto se nakon uloženog truda mnogi pitaju: Vježbam, kontroliram prehranu, ali nisam izgubi(la)o kilograme? Štoviše, hlače ne mogu zakopčati, sve na meni puca…
– Sve ono što se nalazi između mišića i kože najčešće je neželjeni masni sloj, odnosno dobar dio je voda, i njega se valja riješiti. Brzopotezne dijete u kojima se izgubi pet-šest kilograma zapravo su rezultat gubitka vode, a učinak im je trenutačan – objašnjava magistar kineziologije, predavač na učilištu “Magistra” i osobni trener Zdenko Klarić.
No, dodaje on, stvari su vrlo jasne, jedan kilogram masti u organizmu teži 9000 kalorija. Da bismo se riješili viška kilograma, valja tih devet tisuća kalorija “spaliti” uz, dakako, preduvjet da ih i ne unosite. Jedini način je vježbanje ili liposukcija.
Tablete i uređaji koji se promoviraju ne mogu otopiti masnoću jer ona nema kamo u organizmu otići, eventualno može ugroziti kardiovaskularni sustav.
Magistar Klarić naglašava kako je prevelika kiselost organizma jedan od razloga zbog kojeg i izrazito mršavi ljudi koji vježbaju zadržavaju “škembicu” pa čak i nakon previše treninga.
– Vaga je nešto što u planu vježbanja i mršavljenja treba zabraniti. To je jednostavno sprava koja pokazuje količinu koja ju tlači, a ne u kakvom je stanju tijelo.
Upravo zato je definiranje tonusa mišića vrlo važno u procesu mršavljenja. Upravo će se to dogoditi nakon nekog vremena vježbanja jer će se mišići podignuti i biti čvršći, neće se “razlijevati” po odjeći. Sretnici su oni koji masne naslage nakupljaju ravnomjerno, pa ih lakše i skidaju, no većina nas nakuplja ih na težištu tijela i zato je najčešće pitanje –zašto imam “škembu” – objašnjava mr. Klarić, dodajući kako je skidanje masnih naslaga na trbuhu “zadnja linija obrane” te kako se efekti vide u stanjivanju gležnjeva, ruku i listova.
Brašno da, ali ne bijelo
Katarina Dujmović, magistrica nutricionizma, naglašava kako su najčešće pogreške pri pokušajima mršavljenja – izbacivanje skupine namirnica.
– Ljudski organizam treba sve – i ugljikohidrate, i proteine, i masti. Posebno ako intenzivno vježbate. Upravo se ugljikohidrati izbacuju kao štetni, što je netočno. Samo bijela brašna, koja u proizvodnji sadrže kancerogene tvari i kroz organizam prolaze tako da pustoše sve zalihe kvalitetnih nutrijenata, treba zamijeniti brašnima od cjelovitih žitarica.
Štoviše, proteini su potrebni kako bi se razvio tonus mišića i kako nakon mršavljenja ne bismo imali dojam viška kože i opuštenog tijela.
Bez milosti! Otopite masti na biciklu, planinareći i trčanjem
9000 kalorija – sadrži kilogram prekomjernog sala u ljudskom tijelu.
200 kalorija – godišnje valja izbaciti iz svakodnevnog menija nakon 40. godine.
30-45 minuta, a po tri puta na tjedan – trebalo bi izdvojiti na kardiotrening.
Trčanjem možete ”spaliti” 700 do 900 kalorija ako u tome ustrajete barem jedan sat, planinarenjem do 700, plivanjem od 360 do 900, ovisno o intenzitetu.
Vožnja bicikla može vas riješiti čak 800 kalorija u sat vremena, igranje tenisa istopit će do 550 kalorija, a preskakanje užeta 700.