Među najznačajnijim “prijetnjama” zdravlju kardiovaskularnog sustava u organizmu je kolesterol.
Spoj koji može značajno usporiti krvotok i stvoriti ozbiljne rizike za razne bolesti pa i srčani udar po svom je kemijskom sastavu alkohol koji je tijelu ipak potreban za normalno funkcioniranje. On je, naime, sastavni dio stanične membrane i steroidnih hormona, a glavni je razlog tomu što može biti i “dobar” i “loš” njegova različita cirkulacija kroz stanice.
“Kolesterol se među stanicama prenosi specijalnim prenosiocima koji se nazivaju lipoproteini. Nekoliko je vrsta prenosilaca kolesterola, a posebno su zanimljivi lipoproteini male gustoće (LDL) i lipoproteini velike gustoće (HDL). Povišena razina ukupnog i LDL-kolesterola te smanjena razina HDL-kolesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. S druge strane, adekvatne razine istih ili smanjene razine ukupnog i LDL- te povećana razina HDL-kolesterola, taj isti rizik smanjuju. Promjene životnih, posebice prehrambenih navika često su prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, najčešće statina, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora prilagođena – istaknula je nutricionistica dipl. ing. Mirela Marić za Večernji list, dodavši kako je regulacija težine među najvažnijim stavkama u borbi protiv “lošeg” kolesterola.
Endogeni kolesterol je onaj koji stvara sam organizam, odnosno jetra, koja dnevno može proizvesti oko 1 gram kolesterola, a egzogeni kolesterol je onaj koji unosimo hranom, isključivo putem namirnica životinjskog podrijetla. Obiteljska sklonost, nepravilna prehrana i prekomjerna tjelesna težina najčešći su razlozi povišene razine kolesterola u krvi, a upravo je u hladnijim mjesecima u godini prehrana nešto “teža” od one ljetne pa kod pojedinaca postoji i veća sklonost taloženju neželjenog kolesterola. “Dnevni unos kolesterola ne bi trebao prekoračiti 300 mg ili čak 200 mg ako je njegova razina izrazito povišena. Neka masti u ukupnom kalorijskom unosu osiguravaju do 25-30 posto kalorija, od toga zasićene do 8 posto, višestruko nezasićene do 10 posto i jednostruko nezasićene do 15 posto, a bjelančevine bi trebale osigurati 15 posto ukupnog kalorijskog unosa”, objasnila je Marić.
Voće i povrće trebalo bi biti okosnica prehrane svake osobe koja pati od povišenog kolesterola, budući da ono obiluje antioksidansima koji dokazano sprečavaju oksidaciju LDL-kolesterola te posljedično tomu smanjuju rizik za stvaranje plaka na krvnim žilama. Važno je unijeti i dovoljnu količinu topivih vlakana koja u procesu probave stvaraju viskoznu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih tvari, pa tako i kolesterola. Uz voće i povrće, orašasti plodovi te neke žitarice (zob, ječam i raž) najbolji su izvor topivih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi. Ipak, prehrana nekad nije posve dovoljna.
“Najranjivije su one skupine ljudi koje imaju izrazito visoki rizik od kardiovaskularnih događaja i tip povišenog kolesterola, koji je onaj genetski, s izrazito visokim lošim (LDL) kolesterolom. Nažalost, za takve bolesnike nema generalne preporuke, već je jedini ispravni savjet da se uz stroge dijetetske mjere (dijeta, redovito fizičko opterećenje, izbjegavanje alkohola i pušenja) posavjetuju s liječnikom koji ima potrebno iskustvo i znanje u liječenju ovakvih poremećaja”, zaključuje doc. dr. sc. Krešimir Štambuk iz Klinike za kardiovaskularne bolesti Magdalena.
