Iako je kolesterol jedna od onih riječi kojima svi baratamo gotovo svakodnevno, znamo li zapravo o čemu se radi i kako on utječe na naše zdravlje?
Kolesterol se nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla
Dvije su vrste kolesterola – onaj koji jedemo i onaj koji nam je u krvi. Kolesterol koji jedemo nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Životinje proizvode kolesterol dok ga biljke nemaju, pa kad kupujete maslac od kikirikija na kojem piše da u njemu nema kolesterola, to nije zato što je tvornički odstranjen, već ga nije ni bilo.
Kolesterol je neizmjerno važan za zdravlje
Čak i vegetarijanci i vegani imaju kolesterol u tijelu. Proizvode ga naime naša jetra, a neophodan je za nekoliko ključnih stvari u našem tijelu – stvaranje hormona i vitamina D te tvari koje pomažu kod probave. Iako ne možemo živjeti bez kolesterola, kad je u pitanju prehrana, nije ni približno važan kao vitamin C ili kalij zato što sami proizvodimo sav kolesterol koji nam treba.
‘Dobar’ i ‘loš’ kolesterol u krvi
Dobar kolesterol (HDL) zapravo je lipoprotein koji odnosi kolesterol iz arterija natrag u jetra dok je ono što se naziva lošim kolesterolom isti (LDL) lipoprotein, no on donosi kolesterol u naše krvne žile.
Pretjerano nakupljanje kolesterola u arterijama može dovesti do njihova stanjivanja ili čak začepljenja, a takvo stanjivanje arterija izaziva upalu koja može rezultirati srčanim ili moždanim udarom. Jedan posto veća količina kolesterola u krvi povećava mogućnost za srčano oboljenje za dva posto.
Kolesterol koji jedemo nema nikakav utjecaj na kolesterol u krvi
Dok se prije smatralo da konzumiranje hrane s velikom količinom kolesterola povećava razinu kolesterola u krvi, nova otkrića pokazuju da to nije istina. Na primjer, prijašnje prehrambene smjernice za Amerikance nisu preporučivale unos kolesterola veći od 300 miligrama dnevno, otprilike dva jaja.
Nove smjernice puno su jednostavnije – kolesterol u hrani više se ne smatra opasnim u velikim količinama.
No svejedno trebate paziti što jedete
Neki bi ljudi iz ovoga mogli izvući krivi zaključak, a to je da sada mogu jesti koliko god žele i čega god žele. No kolesterol u krvi itekako ima veze s namirnicama poput sira.
Nedavno se tako utvrdilo da unos zasićenih masnoća nije povezan sa smanjenjem opasnosti od srčanih bolesti. Problem je zapravo više u tome kad se osoba odluči na prehranu s malo zasićenih masnoća pa je u većem dijelu zamijeni nečime što je bogato ugljikohidratima. Takva prehrana dovodi do smanjenja ‘dobrog’ kolesterola u krvi, a povećava količinu triglicerida (vrsta masnoće u krvi). Očito se radi o lošoj kombinaciji.
Ako baš želite smanjiti unos zasićenih masnoća, zamijenite ih maslacem od badema, avokadom ili maslinovim uljem, jer su to namirnice koje smanjuju rizik od srčanih bolesti.
Glavna stavka novih smjernica za prehranu su – jedite manje šećera i prerađene hrane, a više povrća, voća, leće i graha. Ukratko, kombinirajte izvor kolesterola s povrćem.
