Dronovi, sve češći alat novinarske priče
Snimanje iz zraka plamtećih barikada na Majdanu, središnjem trgu prodemokratskih prosvjeda u Kijevu ili praćenje skijaškog spusta na sportskim natjecanjima jednostavnije je zahvaljujući dronovima kojima se sve više koriste televizijske kuće, no zakonska regulativa za njihovu uporabu kaska za praksom.
Brojni televizijski kanali, među njima BBC, Russia Today, francuski TF1, zadnjih su godina nabavili dronove i uvježbali snimatelje u služenju tim letjelicama na daljinsko upravljanje šireći granice njihove primjene koja se ranije svodila na vojsku i filmsku industriju.
Thomas Hannen, producent međunarodnog servisa u BBC-ju nabraja da su od 2013. dronove rabili za snimanje u (afričkoj državi) Togu, za emisiju o Aralskom jezeru i snimanje šuma u Brazilu.
Jeftini i jednostavni za uporabu
Prednost dronova je jednostavna uporaba i pristupačna cijena. Osnovni modeli bez kamere dostupni su već za nekoliko stotina eura.
Za televizijsku kuću cijena je važna jer dan snimanja dronom stoji između “2000 i 3000 eura”, a za helikopter valja izdvojiti 20.000, objašnjava Pierre Froutillan iz tvrtke Alithcam, specijalizirane za snimanje iz zraka.
Dron ne može zamijeniti helikopter, ali može “nadlijetati nepristupačne zone, može ‘liznuti’ fasade i krovove”, kaže Nicolas Charbonneau iz informacijskog programa francuske televizije TF1.
Dron može snimati krajobraze, spomenike i ‘vruće’ teme u područjima izvan dosega, poput ratne zone i prirodnih katastrofa. Russia Today je tako snimala bespilotnom letjelicom prosvjede protiv rasizma u Fergusonu u Sjedinjenim Državama.
TF1 ih rabi “za snimanje oluja, poplava, mećava ili prometnih zastoja”, kaže Charbonneau.
Dodaje da se sve više razmišlja o njihovoj uporabi za snimanje ekstremnih sportova.
Zakonska regulativa uporabe dronova
Uporaba dronova zakonski je regulirana pa se, primjerice, u Francuskoj i Španjolskoj brani nadlijetanje “naseljenih zona” i osjetljivih mjesta.
U Švicarskoj su pak početkom veljače tri novinara BBC-ja bila privedena u skijalištu Davosu jer su u zabranjenoj zoni snimali Europski gospodarski forum.
Vojska Sjedinjenih Država mnogo se koristila bespilotnim letjelicama u Afganistanu, no oklijeva odobriti ih za uporabu u domovini.
Od siječnja su ipak mreža CNN i drugi mediji počeli testirati njihovu upotrebljivost u izvještavanju.
Francusko zakonodavstvo nalaže da se od nadležne policijske uprave zatraži odobrenje za svako korištenje drona. No zadnjih mjeseci često ilegalno nadlijetanje pojedinih dijelova Pariza, a prije toga i jedne nuklearne elektrane te drugih osjetljivih mjesta moglo bi nagnati vlasti da pooštre zakon.
Paparazzi su specifičan segment novinarske profesije te je njihov rad, kad je riječ o bespilotnim letjelicama, posebno uređen. Zato je američka savezna država Kalifornija nedavno donijela zakon kojim zabranjuje paparazzijima uporabu dronova za snimanje poznatih osoba.
Prošle godine jedan se paparazzo kanio koristiti dronom za snimanje svadbe Kim Kardashian, zvijezde reality showa, no odustao je kada je vidio konfiguraciju terena te je unajmio helikopter.
“Zatim sam prodao svoj dron”, kazao je Sebastien Valiela, paparazzo poznat po tomu što je razotkrio ljubavnu vezu francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i glumice Julie Gayet.