Drita Dunatov: “Preko 90 % OPG-a je lažno, pod tom krinkom skrivaju šverc i preprodaju voća i povrća!”

Porazna je činjenica da je tek oko 10 posto  OPG-a koji funkcioniraju na razini Hrvatske stvarno dok onih 90 posto pod krinkom OPG-a skriva šverc i preprodaju voća i povrća. Na žalost, to tako funkcionira na svim tržnicama u Hrvatskoj pa tako i ovoj našoj zadarskoj, uključujući čak i poznatu Seljačku tržnicu na izlazu iz grada. Negdje je uveden red, no na našoj zadarskoj tek tu i tamo, s vremena na vrijeme prođe inspekcija, koja posao nikada ne odradi do kraja. Nekog konkretnog djelovanja nije bilo, a ja samo želim da rade svoj posao za koji su plaćeni te da zaštite nas koji mukotrpno proizvodimo i prodajemo svoje proizvode. Ja i slični meni, a takvih vam je na našoj tržnici jedva pet, odrađujemo po  20 sati dnevno, budimo se u četiri, budemo u polju, na tržnici, dok su ovi drugi samo registrirali OPG za što im je dovoljan dokaz posjed zemlje i nekoliko sadnica. To što oni imaju posađena su dva stabla jabuke, a prodaju ih cijele godine ili imaju dva pomidora, a prodaju tko zna koliko više kupljenog, više od nas koji ih zaista uzgajamo,  istaknula je Drita Dunatov, vlasnica OPG-a  iz Dikla na današnjoj konferenciji za novinare HSS-a.

Od kada je postala zviždačica, kako ju je nazvala Irena Devčić, i upozorila na teške uvjete rada OPG-ova na tržnici, vrlo je često obilaze inspekcije, što drži da nije slučajno te da je svjesna da je prijavljuju zapravo kolege kojima želi stati na kraj. Bila je inicijator da se inspekcijski nadzor odradi kako treba te da se počne s konkretnim inspekcijama OPG-ova. Zbog toga je bila izložena i prijetnjama.

– Rekli su mi da prestanem praviti probleme, ali ja se ne dam. Nitko ne brani nakupcima da prodaju, ali za takvo što moraju imati obrt i fiskalnu blagajnu. OPG-ovi ne podliježu fiskalizaciji i mnogi su u tome vidjeli svoju šansu za prljave poslove. Imaju zemlju, nemaju proizvodnju, a nitko ih ne kontrolira. Najgore je što nas kupci stavljaju u isti koš, pa i u moju robu kupci sumnjaju. Ja sam za to da i OPG-ovi podliježu fiskalizaciji jer ovako nema nikakve kontrole i ne zna se koliko prometa radimo. Prijetili su mi ali me nije strah jer posao pošteno odrađujem. Kada mi je moje dijete plakalo gladno da mu kupim mlijeko u dućanu s dvije godine, ja sam uzela motiku. Nisam otišla na veletržnicu, kupila i preprodavala. Nemam svoje zemlje, radim na tuđoj zemlji, ali sam našla sebi posao. Zato očekujem da institucije odrade svoj posao, za nas koji pošteno radimo, istaknula je Dunatov.

Najavila je osnivanje Udruge pravih OPG-ova Zadra, ali je, kaže, za sada locirala samo pet takvih OPG-ova, kako bi zajedno konkurirali nelojalnim, odnosno lažnim OPG-ovima.

– Osnivanjem udruge na neki način bismo se zaštitili. Mislim, najlakše se dignuti ujutro, otići na veletržnicu i sve donijeti posloženo, oprano i složeno u kašetama, a onda takvi mene ti isti prijavljuju carinskim inspekcijama. Počela sam raditi 1. rujna 2013. godine kad sam zaorala 15 tona pomidora jer ih nisam više htjela prodavati švercerima po dvije kune na veletržnici. Upozorena sam da prestanem s bilo kakvim inicijativama, kazala je Dunatov.

Na zadarskoj tržnici, kaže, tek je možda desetak OPG-ova koji prodaju svoje sezonske poljoprivredne proizvode, dok ih je tijekom čitave godine možda oko pet. No, ističe i veliku neinformiranost kupaca koji ne znaju previše koji su proizvodi sezonski, a koji uvezeni iz primjerice Albanije, a podmeću se kao domaći.

– Sve ostalo je šverc. Mi tonemo iz godine u godinu umjesto da napredujemo. Mi smo se educirali za ovaj posao koji nam uništavaju ovi koji “beru” proizvode 365 dana u godini, a njive nisu vidjeli. Tržnica Zadar nije nadležna da utvrđuje da li je OPG stvaran ili ne. Oni dobiju samo na uvid papire koji govore tome u prilog, a kakvo je stanje na terenu druga je priča. Nitko ne brani nekome da otvori trgovački obrt i prodaje takvu robu, ali prodaja pod krinkom OPG-ova je varanje koja država nije stavila pod kontrolu na štetu nas koji proizvodimo robu za prodaju, zaključila je Dunatov te dodala kako se i dalje namjerava boriti za prava domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.