Prema hipotezi objavljenoj u najnovijem broju znanstvenog časopisa ‘Annals of Physics,’ koju su postavili znanstvenici s Međunarodne škole za napredne studije u Trstu (SISSA), u središtu naše galaksije mogla bi se nalaziti ‘crvotočina’ koja bi mogla biti poveznica s daleko udaljenim dijelom univerzuma.
Poput crvotočine iz hit-filma ‘Interstellar,’ proračuni stručnjaka za tamnu tvar sa SISSA-e ukazuju da bi kroz singularnost u centru Mliječne staze teoretski moralo biti moguće proći.
– Ako usporedimo mapu tamne tvari u Mliječnoj stazi s najnovijim modelom Velikog praska, i ako pretpostavimo postojanje tunela kroz prostor-vrijeme, dobivamo da bi naša galaksija mogla sadržavati jedan od takvih tunela, te da bi taj tunel mogao biti veličine same galaksije, no to nije sve, objašnjava Paolo Salucci, astrofizičar i jedan od suradnika na istraživanju.
– Mogli bi smo putovati kroz taj tunel jer bi, temeljeno na našim proračunima, mogao biti prolazan, tvrdi Salucci.
– Naravno da ne tvrdimo da je naša galaksija definitivno crvotočina, ali tvrdimo da je, temeljeno na teoretskim modelima, to realna mogućnost, objašnjava.
Ovu hipotezu moglo bi se provjeriti usporedbom naše galaksije s nekom od najbližih, susjednih galaksija, no tehnološka razina naših senzora za sada je još uvijek vrlo daleko od one koja bi bila neophodna za definitivnu usporedbu.
– Stavimo li znanstveno-fantastičnu hipotezu na stranu, naše istraživanje je još uvijek zanimljivo, jer predlaže mnogo složeniji pogled na tamnu tvar, ističe Salucci.
Do sada su znanstvenici pretpostavljali da postoje čestice koje sačinjavaju tamnu tvar, koje su prozvali ‘neutralini,’ no do sada ih nikada nisu pronašli, niti na CERN-u niti nigdje drugdje u svemiru. Salucci predlaže znanstvenicima da se okrenu teorijama koje ne zahtijevaju postojanje novih čestica.
– Tamna tvar mogla bi biti druga dimenzija, ili galaktički ‘transportni sustav.’ U svakom slučaju, moramo si početi postavljati pitanja što ona stvarno jest, zaključuje Salucci.
