Još od starih vremena u Dalmaciji se vjerovalo da brnistra ima afrodizijačka svojstva. Prema narodnoj predaji, u ovo vrijeme kad brnistra cvate, žene iz nekog nepoznatog razloga postaju zavodljivije i erotičnije. Kako brnistru nazivaju i dalmatinskim afrodizijakom, prema pričanjima starijih ljudi, navodno bi se tih dana posrećilo čak i onima koji su čitave godine apstinirali.
Brnistra je grmolika biljka karakteristična za područje Dalmacije. U stara se vremena upotrebljavala za proizvodnju tkanina za omotavanje i šatore, za grube sagove, za punjenje madraca, vreće, konope, vezivanje loze i slično. Govori se i to, da tamo gdje raste brnistra nema zmija, piše Šibenik.in.
Mirisna bomba
Brnistra je puna aromatičnih ulja. No, prema usmenoj tradiciji naših starih smatra se da upravo njen cvijet ima najveći učinak na ljude, točnije na žene. U svibnju kad brnistra cvate žene navodno iz nekog nepoznatog razloga postaju zavodljivije i erotičnije. Prema pričanjima starijih ljudi u našim priobalnim krajevima, navodno bi se tih dana posrećilo čak i onima koji su čitave godine apstinirali.
Je li riječ o činjenicama ili tek o bapskim pričama, ne preostaje ništa drugo nego provjeriti i to šetnjom u dvoje kroz područje procvale brnistre. Ako se dokaže da je uistinu njen miris toliko zamaman i opijajući, zamislite kolike se tek onda pred Hrvatskom mogućnosti otvaraju.
Cipele od brnistre
U Murteru su se, inače, od brnistre znale praviti i cipele. Brala se u kolovozu, kad bi s nje otpao cvijet. Kako je riječ o iznimno tvrdoj biljci morala se kidati kosirom ili nožem. Nakon toga pruće bi se donosilo u dvor gdje bi se napravili maleni svežnjevi, koji su se kasnije nosili u Čigrađu da se namaču u moru od 20 do 30 dana. Nakon namakanja oštrim bi se kamenom strugalo pruće s kojeg bi otpala zelena kora i napravila bi se vlakna. Vlakna su se potom ponovno nosila u dvor gdje bi se namakala u kišnici kako ne bi pukla.
Vlakna su se prela u uže od oko šest metara. Nakon kupnje trliša i klupka špaga odlazilo bi se kod u Betini u postolarsku radnju koja je imala mjere za brojeve cipela. Od konopa se pravio potplat, dok se špagom koji se prethodno natrljao ‘pećom’ sapuna zašivao trliš. Tako su nastajale postole od brnistre, jedine cipele koje su stari Murterini sebi mogli priuštiti.
Brnistra ili žuka
Brnistra ili žuka ( lat. Spartium junceum), trnovit je grm iz porodice mahunarki s oblim, zelenim, šibastim ograncima. Ima velike žute leptiraste i mirisne cvjetove koji se razvijaju u grozdovima. Ova grmolika biljka, iako ponekad zna narasti kao omanje stablo, karakteristična je za Dalmaciju.
