Ekonomski institut Zagreb (EIZ) zadržao je svoje ranije prognoze o padu hrvatskog BDP-a u 2014. za 0,6 posto te blagom rastu u 2015. za 0,2 posto, dok za 2016. godinu očekuju rast BDP-a od 0,9 posto.
Analitičari EIZ-a, stoji u novoj publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly objavljenoj u četvrtak, smatraju da trendovi ključnih indikatora iz druge polovine 2014. daju nagovijestiti da će ove godine doći do blagog oporavka gospodarstva, no po stopi od svega 0,2 posto.
‘Prognoza se temelji na očekivanjima da će promjene u porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 1. siječnja zaustaviti pad osobne potrošnje; da će uslijed znakova blagog oporavka i povlačenja većeg iznosa sredstava iz fondova EU-a doći do promjene trenda investicija iz negativnog u pozitivan; da će se trend rasta izvoza, iako usporen, nastaviti; te da nastavak pada državne potrošnje neće biti dovoljno velik da poništi rast ostalih komponenti BDP-a’, navode iz EIZ-a. No, dodaju, razduživanje, nisko povjerenje potrošača i visoka nezaposlenost i dalje će djelovati u suprotnom smjeru.
Istodobno, blagi rast investicija u trećem tromjesečju 2014. te znaci oporavka industrijske proizvodnje nagovještavaju da bi tijekom ove godine, pod pretpostavkom ostvarenja planiranih investicija i uspješnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a, moglo doći do zaokreta od negativnog u pozitivan trend i daljnjeg jačanja pozitivnog trenda tijekom 2016.
Očekuju i nastavak trendova rasta izvoza i uvoza, ali uz izvjesno usporavanje, kao i kontinuirano smanjenje državne potrošnje, javlja Hina.
Ovi trendovi, prognoziraju u EIZ-u, trebali bi i ojačati u 2016. godini, za koju je prognoziran rast od 0,9 posto, uz ogradu da postoji nekoliko čimbenika neizvjesnosti, koji mogu utjecati na ostvarenje prognoza.
‘Parlamentarni izbori krajem ove godine ili početkom sljedeće mogli bi utjecati na spremnost Vlade na provedbu značajnijih reformi, posebno onih usmjerenih prema fiskalnoj konsolidaciji. Također, ostaje vidjeti koliki će utjecaj imati novoizabrana Predsjednica, koja je najavila pritisak na Vladu da učini odlučnije reformske poteze. Kako u predizborno vrijeme obično postoji tendencija smanjenja fiskalne discipline, opseg i razmjeri konsolidacije u ovoj godini ostaju neizvjesni. Ta se neizvjesnost, zbog velikog udjela države u gospodarstvu, prenosi i na neizvjesnost u pogledu opće gospodarske aktivnosti i konačno stope rasta BDP-a’, ističu analitičari EIZ-a te političkim čimbenicima dodaju i stajalište Europske komisije o naporima Vlade prema fiskalnoj konsolidaciji u okviru EDP-a.
Konačno, dodaju, među političkim je čimbenicima i prošlotjedna odluka Vlade da na probleme dijela stanovništva s kreditima u švicarskim francima odgovori odlukom o fiksiranju tečaja kune u odnosu na švicarski franak za te kredite na rok od godinu dana.
‘Time je kratkoročno smanjena neizvjesnost za one pogođene jačanjem franka, ali ostaje pitanje koliko takva odluka, s obzirom na to da je Vlada njenim donošenjem pokazala spremnost na selektivan tretman, doprinosi neizvjesnosti u širem smislu i dužem roku’, drže u EIZ-u.
Pritom dodaju da će prognozirani blagi oporavak opće gospodarske aktivnosti u ovoj i nešto jači u sljedećoj godini biti popraćen smanjenjem stope nezaposlenosti i udjela proračunskog deficita u BDP-u, ‘premda će poboljšanja ipak biti vrlo skromna’.