Kako će izbor Kolinde Grabar Kitarović, bivše veleposlanice u SAD-u i bivše visokorangirane dužnosnice NATO-a, za hrvatsku predsjednicu utjecati na odnose Hrvatske i Rusije u razgovoru za Ruski vjesnik otkrivaju istaknuti stručnjaci iz Rusije.
Georgij Engeljgardt, suradnik Instituta za slavistiku pri Ruskoj akademiji znanosti, u analizi Ruskog vjesnika istaknuo je dva ključna razloga kroz čiju prizmu valja provući (negativna) očekivanja vezana uz hrvatsko-ruske odnose zbog izbora Kolinde Grabar Kitarović za hrvatsku predsjednicu.
‘Kao prvo, Kolinda Grabar Kitarović pripada stranci HDZ koja je utemeljila suvremenu Hrvatsku. Ključan element politike te stranke uvijek je bila orijentacija na SAD i Njemačku. Kao drugo, njezina profesionalna karijera neraskidivo je povezana sa SAD-om i euroatlantskim strukturama. Dakle ne postoji temelj da se očekuje da će se Savle promijeniti u Pavla. Posebno u uvjetima pogoršanja odnosa EU-a i Rusije te aktivnog razvoja naftno-plinskih projekata u Hrvatskoj (LNG terminal na Krku, nafta na šelfu), koje i SAD i EU promiču kao alternativu suradnje s Rusijom’, kazao je Georgij Engeljgardt.
Izrazio je bojazan od još većih problema za ruske investicije u Hrvatskoj. Kao primjer je naveo slučaj Ine, koja će ostati definitivno zatvorena za Rosneft i Gazprom. Također je istaknuo ‘određenu demonstrativnu nemilosrdnost u provedbi zajedničke europske sankcijske politike’.
‘U svakom slučaju, u Zagrebu jednoglasno gledaju na čvrstu liniju prema Rusiji te ne treba očekivati neke posebne razlike između stranaka po tom pitanju. Doduše, moglo bi doći do aktivnije kritike ruske prisutnosti u regiji (BiH, Srbija) iz Zagreba te do većeg suprotstavljanja Rusima. Najvjerojatnije se to može ticati BiH, a Zagreb bi mogao utjecati na poziciju bosanskih Hrvata, tražeći od njih borbu s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Ivo Josipović je kao hrvatski političar bio u potpunosti neutralan prema Rusiji’, ocijenio je ruski stručnjak.
Sličnog je mišljenja i Petr Iskenderov, kandidat povijesnih znanosti, stariji znanstveni suradnik Odjela za povijest slavenskih naroda jugoistočne Europe u novom vijeku na Institutu za slavistiku pri Ruskoj akademiji znanosti.
‘Kolinda je prozapadna, proamerička figura. Ona je radila kao veleposlanica u SAD-u te u NATO-u. Jako se razlikuje od Josipovića, koji je tijekom svoje karijere pokušao biti mirotvorac na Balkanu i u drugim državama. Što se tiče Grabar Kitarović, ona je, kao predstavnica političkog centra, usmjerena na prozapadnu politiku. Oko nje su se okupile najrazličitije snage. Pobijedila je zahvaljujući glasovima euroskeptika i pristaša Kujundžića. Sad će biti prisiljena provoditi politiku EU-a i SAD-a te manevrirati između političkih snaga Hrvatske. Mislim da će Hrvatska biti apsolutno nepredvidljiva u svojem vanjskopolitičkom kursu. Mislim da treba očekivati rigoroznije ekonomske reforme, distanciranje od politike Francuske i Njemačke te približavanje SAD-u. Hrvatska će se najvjerojatnije priključiti savezu Poljske i NATO-a’, smatra Iskenderov. I ovaj ruski znanstvenik smatra kako je dolaskom HDZ-ove kandidatkinje moguće očekivati veću kritiku Hrvatske prema Rusiji.
‘Kako sam već govorio, Josipović je čitavo vrijeme tražio konsenzus u regiji i u suradnji s Rusijom. U posljednjim godinama vladavine Josipovića između Hrvatske i Rusije naznačeni su zajednički projekti kao što je recimo Južni tok. Osim toga, Hrvatska je bila zainteresirana za suradnju s mnogim ruskim kompanijama, za zajedničku modernizaciju terminala Jadranskog mora. Međutim s dolaskom Kolinde Grabar Kitarović Hrvatska će zauzeti poziciju EU-a u svim strateškim i energetskim pitanjima’, ocijenio je.
Tekst u cijelosti možete pročitati na ovoj poveznici…
