U godinama krize uglavnom su padale. No plaće većine radnika od Nove godine će ponešto narasti. Zbog poreznih izmjena – prosječna plaća od 5500 kuna bit će veća za 150 kuna.
Posljedica je to izmjena neoporezivog dijela plaće, i rastezanja poreznih razreda, kojima Vlada želi i probuditi uspavanu osobnu potrošnju.
Zbog poreznih izmjena, bez dijela prihoda ostaju gradovi i županije – čiji čelnici već prijete većim prirezima ili cijenama komunalija. Istovremeno, građanima se za najviše stotinjak kuna smanjuju i rate kredita, ali samo onih u kunama ili eurima. I to zbog jeftinijeg financiranja bankarskog sektora.
Sitno zadovoljstvo za mnoge od Nove godine je i povratak poticaja na stambenu štednju. Ali, bit će upola manji nego dosad. Iznosit će oko 5 posto, što znači da će primjerice na štednju od 5000 kn, građanin od države dobiti oko 245 kuna.
Hrvatima će i to dobro doći, jer bi novoizgrađeni stanovi već od sutra mogli poskupiti za 5 posto. Sve zato jer Hrvatska zbog Europske unije počinje obračunavati PDV i na građevinsko zemljište. Upućeni vjeruju da će zbog gomile neprodanih stanova – trgovci možda dvaput razmisliti prije nego tu razliku prebace na kupce.
Promjenama se donekle mogu veseliti prezaduženi građani. Oprost dugova do 25 tisuća kuna dužnici će moći ostvariti, samo oni koji, osim stana u kojem žive, nemaju drugu imovinu. Takvih je oko 60 tisuća, a ministar financija uspio se dogovoriti s najčešćim vjerovnicima.
1. siječnja HZZO izlazi iz državne riznice. Ministar zdravlja tvrdi da će to osjetiti i pacijenti.
Od ostalih izmjena, poduzetnike će razveseliti plaćanje PDV-a tek po naplati računa za sve poslove do 3 milijuna kuna. Vozače zakon koji vlasnike osiguranih vozila odsad štiti i u slučaju sudara s neosiguranim vozilom. Mladima na stručnom osposobljavanju u prilog ide povećanje naknade sa 1600 na 2400 kuna. No sve to tek je stidljivi uvod u stvarno podizanje standarda građana – što je za Vladu i dalje problem koji nikako da riješi.
