Vladino porezno rasterećenje kojim se povećavaju plaće za više od milijun zaposlenih, ispraznilo je gradske proračune pa su čelnici dvadesetak gradova i općina, kako bi pokrpali proračunsku rupu, odlučili uvesti ili povećati prirez.
Zbog novih poreznih opterećenja – u obliku višeg ili čak novog prireza – građanima Babine Grede, Biograda na Moru, Buzeta, Donje Stubice, Donjih Kukuruzara, Dubrovačkog Primorja, Duge Rese, Đurmanca, Kanfanara, Karlovca, Komiže, Konavala, Konjšćine, Lovinca, Ogulina, Okučana, Preseke, Pule i Senja plaće će rasti manje nego što su očekivali. Listu gradova objavila je Porezna uprava 2. siječnja na svojim stranicama.
Neki od navedenih gradova i općina prirez su uveli prvi put, a neki su povećali postojeće stope. Najveći ‘prirezni udar’ osjetit će građani Biograda na Moru, koji do sada nisu plaćali prirez, a od siječnja će ga plaćati po visokoj stopi od 12 posto. Za stanovnika Biograda s prosječnom plaćom on će iznositi 30-ak kuna. Tako će, primjerice, zaposlenom Biograđaninu s jednim djetetom, kojemu su primanja trebala porasti za 137 kuna (s 5.611 na 5.748 kuna), plaća u konačnici porasti za 106 kuna.
Uz Biograd na Moru, među gradovima koji su prvi put uveli prirez našli su se Ogulin i Senj, čiji čelnici su se odlučili za stopu od 10 posto. Opravdavajući uvođenje prireza, gradonačelnik Ogulina Jure Turković rekao je da je prirez, za razliku od mogućeg uvećanja komunalne naknade, socijalno osjetljiviji te će više izdvajati oni koji imaju više.
Za povećanje postojećih stopa prireza odlučili su se u Karlovcu i Puli. Karlovački gradonačelnik Damir Jelić obrazložio je da će povećanje stope prireza s 12 na 14% zaposlenog Karlovčanina koštati mjesečno od 50 lipa do najviše 17 kuna. Kako bi nadoknadili manjak u proračunu, u Karlovcu su, uz povećanje prireza, podigli i komunalnu naknadu.
U Puli je povećanje stope prireza sa 7,5 na 12 posto samo jedna od mjera za stabilizaciju proračuna. Uz to, povećana je i participacija za vrtiće sa 650 na 690 kuna, a planiraju se i uštede smanjenjem plaće 180 zaposlenika grada, ali i ostalih 420 zaposlenika u javnim poduzećima ili javnim ustanovama. Obrazlažući ove mjere pulski gradonačelnik Boris Miletić rekao je da je to posljedica daljnje centralizacije države koja je uz Grčku među najcentraliziranijima u Europi.
Povećanje prireza najavili su i u Rijeci. Zbog poreznog rasterećenja građana proračun Rijeke tanji je za 57 milijuna kuna. Kako bi barem djelomično kompenzirali ovaj gubitak, riječki gradski oci odlučili su povećati prirez s 12 na 15 posto. Gradonačelnik Vojko Obersnel procjenjuje da će se od većeg prireza ubrati oko 11 milijuna kuna. Dodatne uštede u Rijeci će postići smanjivanjem plaća u gradskoj upravi i proračunskim korisnicima.
Zagrepčani, koji plaćaju najveći prirez, ne trebaju se bojati dodatnog opterećenja jer je Vlada zakonskim izmjenama u studenom spustila granicu maksimalnog prireza s 30 na 18 posto. Kako stanovnici glavnog grada već plaćaju prirez po stopi od 18 posto, svojom odlukom Vlada je zagrebačkoj gradskoj upravi onemogućila povećanje ovog nameta.