Tristotinjak preživjelih logoraša iz Auschwitza nazočit će popodne na svečanosti 70. godišnjice oslobađanja najbrutalnijeg nacističkog logora smrti.
Šefovi država i vlada, među ostalima i predsjednik Njemačke, Francuske i službenici 49 zemalja bit će na tom najvećem stratištu Židova u Europi samo publika.
I predsjednik države na odlasku Ivo Josipović će na obilježavanje 70. godišnjice doći s dvojicom od preživjelih hrvatskih logoraša Auschwitza, Borisom Braunom i Brankom Lustigom. Treći i još jedini preostali živući logoraš Auschwitza židovskog porijekla iz Hrvatske Otto Konstein nije u mogućnosti putovati zbog zdravstvenih problema. Četvrti preživjeli Oleg Mandić iz Voloskog, završio je u logoru zbog odmazde, zajedno sa svojom majkom i bakom, jer je član obitelji partizanskog borca. Oleg Mandić je ostao zapamćen kao posljednji logoraš koji je živ izašao kroz njegovu željeznu kapiju, nakon oslobođenja od strane ruske vojske.
Poljski Židovi koji su prošli kroz pakao najveće tvornice smrti koju je Hitlerov Treći Reich podigao na jugu okupirane Poljske ponovit će u ime svih žrtava holokausta i mrtvih i živih popodne u Auschwitzu ispred nekadašnjih plinskih komora poruku “Dogodilo se, a može se dogoditi ponovno, svugdje”, riječi koje je napisao talijanski Židov, pisac i kemičar, bivši logoraš, Levi.
“Očekivali su svašta, ali ne ono što je nezamislivo”
Oko 1,1 milijun ljudi koji su prošli ispod zloglasnog natpisa “Arbeit macht frei” između 1940. i 1945. iz logora nisu izašli. Mnogi su pobijeni u tamošnjim plinskim komorama, Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina. Umirali su i od gladi, bolesti i prisilnog rada.
Crvena Armija je 27. siječnja 1945. oslobodila 7.000 logoraša. Nekoliko dana prije dolaska Sovjeta, nacisti su premjestili gotovo 60 tisuća drugih, prisiljavajući ih na marš do ostalih logora. Neki od njih kasnije su oslobođeni u drugim logorima, a samo ih je šačica uspjela pobjeći.
U ime budućnosti će se i logor Auschwitz pridružiti danas europskoj minuti šutnje na koji su pozvali sudionici međunarodnog foruma Pusti moj narod da živi u Pragu i bivšem nacističkom logoru Terezin koji organizira Europski židovski kongres i Europski parlament uz sudjelovanje predsjednika parlamenata 30 zemalja.
Iz Praga i Terezina će danas uputiti apel vladama i državama da svedu toleranciju ekstremizma i nasilja potaknutog etničkom i vjerskom netrpeljivošću na nulu i predložiti konkretnu Mapu puta obrane od ekstremizma, neonacizma i antisemitizma u 20 koraka, a od SAD, Europske unije, Izraela i Rusije zahtjevaju da se u toj obrani izdignu iznad svih svojih tenzija i sporova.
Gauck: Auschwitz je dio njemačkog identiteta
Njemačku će predstavljati predsjednik Joachim Gauck, koji je prijepodne sudjelovao na posebnoj sjednici Bundestaga posvećenoj 70. godišnjici oslobođenja Auschwitza i Međunarodnom danu sjećanja na holokaust.
Auschwitz je dio njemačkog identiteta, izjavio je Gauck tom prigodom. “Sjećanje na holokaust ostaje važnom temom za sve Nijemce”, rekao je Gauck u Bundestagu. “Nema njemačkog identiteta bez Auschwitza. On pripada povijesti naše zemlje”, kazao je.
Velike svečanosti održat će se i u drugim gradovima svijeta poput Jeruzalema i New Yorka. U Pragu se održava konferencija “Neka živi moj narod” na kojoj sudjeluje predsjednik Sabora Josip Leko. Sudionici praške konferencije popodne će posjetiti bivši logor u Terezinu.
Procjenjuje da je broj ubijenih Židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna. Kako bi ubili što je više moguće Židova nacisti su izgradili kompleks logora smrti s plinskim komorama. Ubijene su i stotine tisuća Sinta, Roma, invalida, homoseksualaca i protivnika nacističkog režima.
U travnju 1940. zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je gradnju logora u Auschwitzu u Poljskoj. Ostali nacistički veliki logori smrti bili su u Chelmu, Sobiboru i Treblinki. Samo je Auschwitzu ubijeno 1,1 milijun ljudi. Devedeset posto bili su Židovi. Vojnici Crvene Armije oslobodili su logor 27. siječnja 1945. godine. Pronašli su 7000 preživjelih.
Odlukom UN-a dana oslobođenja Auschwitza obilježava se od 2006. kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.
