Iako u svom gostovanju u zadarskom hotelu Kolovare predsjednik RH nije želio komentirati niti slučaj Rena Sinovčića, odnosno kriminal u pretvorbi NK Zadar te USKOK-ovo uhićenje osam osumnjičenika, od kojih je petoro djelatnika Porezne uprave, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzrokovanja stečaja, pomaganja u prijevari u gospodarskom poslovanju te pomaganja u prouzrokovanju stečaja, kao niti laži ili istine Ministra financija Lalovca kako o istome nije znao ništa, iako papirnati dokazi govore drugačije, tako nije htio komentirati niti izjavu Tomislava Karamarka koji u svojim nastupima često ističe kako Josipović u svom mandatu zapravo nije učinio ništa. Ukratko, tako predsjednik Republike Hrvatske nije htio ni komentirati ništa osim par rečenica o svom izbornom programu u ovom dijelu predkampanje, ali olakotna činjenica je što navedena pitanja nisu u njegovoj ingerenciji te ne možemo reći sa sigurnošću da li nije znao ništa ili jednostavno nije imao mišljenje o ničemu.
– U našem obrazovanju trebalo bi manje inzistirati na memoriranju činjenica, a više na stvaranju kritičkog mišljenja i poticanju kreativnosti, istaknuo je predsjednički kandidat Ivo Josipović na tribini na kojoj je Zadranima izložio projekt ustavne reforme s kojom izlazi pred birače.
Josipović je istaknuo važnost otvaranja prostora privatnim inicijativama u obrazovanju i znanosti. Budući da je Zadar stari sveučilišni grad, naime, Josipović se posebno osvrnuo na nužnost da obrazovanje i znanost budu povezani s gospodarstvom i prate njegove potrebe. Na tribini je sudjelovao i profesor Josip Ćirić sa Sveučilišta u Zadru, koji je posebno angažiran u radu sa studentima s invaliditetom.
– Kada govorimo o obrazovanju moramo uvesti povratnu vezu između onoga što želimo i onoga što tržište treba, točnije, potreban nam je kvalitetniji dijalog između Vlade i rektorskog zbora, kazao je Ćirić.
Govoreći o ustavnim promjenama Josipović je istaknuo:
– Promjene Ustava su bitne jer donose mogućnosti da se provedu ekonomske reforme. Netko misli da ih je moguće provesti i dovesti do rasta standarda, a bez da se promijene institucije, da se promijeni okoliš u kojem bi se trebale događati te gospodarske promjene. Iskustva drugih država pokazuju da su upravo institucionalne promjene bile te koje su omogućile velike gospodarske reforme, primjerice kao u Poljskoj i Estoniji. Upravo zato nudim promjenu Ustava, temeljnog dokumenta, novog društvenog, državnog ugovora, ugovora između građana o tome kako bi država trebala izgledati. Hrvatskoj su potrebni novi ispravni temelji na kojima se može graditi sigurnija budućnost. Ustavne promjene koje predlažem nisu samo kozmetička korekcija, one donose zdravu ekonomiju, više demokracije i odgovornije političare. Predviđam velike i ozbiljne promjene, neke na zahtjev građana za više demokracije, izmjene izbornog sustava te demokratizaciju unutarnjih odnosa u strankama, dok s druge strane nudim ozbiljne strukturalne promjene same države, prije svega regionalizaciju i decentralizaciju, što znači puno više ovlasti za pet do osam regija i puno više novca. U svakom slučaju radi se o velikom i ozbiljnom projektu koji će biti moguće provesti samo zajedničkim naporima,
Zadarska tribina dio je predkampanje u kojoj Josipović informira građane o inicijativama za koje smatra da mogu promijeniti Hrvatsku i učiniti je modernom i funkcionalnom državom 21. stoljeća.
