Socijalne naknade pojedinim kategorijama građana u Hrvatskoj veće su od onoga što iste te osobe, sa svojim kvalifikacijama, mogu zaraditi na tržištu rada te bi se, u sklopu reforme socijalne skrbi, maksimalna visina naknada trebala limitirati: bez obzira što propisuju pojedini zakoni, na ime socijalne pomoći, dječjih doplataka, pomoći iz lokalne uprave i drugih izvora osoba ne bi mjesečno smjela dobiti više od određenog iznosa, piše Jutarnji list.
Koji će to iznosi biti, utvrdit će se u sljedećih nekoliko mjeseci: do lipnja 2015. trebao bi biti gotov Akcijski plan za cjelovitu reformu sadašnjih socijalnih naknada i poreznih olakšica, a reforma bi trebala završiti do 2017. godine.
Preporuke Komisije
Prema preporukama Europske komisije, Hrvatska do kraja 2014. treba napraviti pregled poreznih olakšica i socijalnih naknada te nakon toga prezentirati akcijski plan za poboljšanje reaktivacije neaktivnih i nezaposlenih osoba.
Visina kumuliranih socijalnih naknada za pojedine kategorije građana, osobito višečlane obitelji u kojoj su roditelji niskog obrazovanja i kvalifikacija, prema ocjeni Europske komisije i Svjetske banke, jednostavno destimulira rad. Stoga se, najkasnije do 2017. godine, planira određivanje gornjeg limita, za maksimalni iznos, zbrojenih socijalnih naknada.
– Tijekom reforme, pojedine bi se naknade kroz neki period ukidale kao samostalne i slijevale u jedinstvenu naknadu, čiji će maksimalni iznos biti određen za svaku kategoriju građana, a koja bi se trebala zvati zajamčeni minimalni standard. On bi trebao biti dovoljan da se pokriju sve osnovne životne potrebe – kažu u Ministarstvu socijalne politike.
Dječji doplatak
U Hrvatskoj trenutno postoji oko 80 naknada sa socijalnim predznakom, za koje se na državnoj i lokalnoj razini izdvaja oko 10 milijardi kuna godišnje. Prvi korak reforme koju provodi Ministarstvo socijalne politike Milanke Opačić, a koji treba biti gotov do kraja 2014. godine, jest izrada preciznog kataloga naknada.
– U njemu će biti popisane sve naknade i točni iznosi koji se za njih izdvajaju. Jasno bi se naznačilo koliko se izdvaja za djecu, starije, trudnice, invalide, nezaposlene, branitelje i druge, uz analizu daju li ta izdvajanja željeni učinak: rađa li se više djece, nalaze li nezaposleni posao i drugo – kažu u Ministarstvu.
Predmet analize bile bi i porezne olakšice na djecu i druge uzdržavane članove obitelji. Naime, pokazalo se da te olakšice rastu razmjerno visini plaća: osobe na minimalcu nemaju gotovo nikakve koristi od njih, a značajno rastu nakon što plaće prijeđu 10.000 kuna.
S početkom 2015. osnovat će se Jedinstveni novčani centar (JNC), preko kojeg će ići isplata svih socijalnih naknada: prve su na redu socijalne pomoći, koje će JNC početi isplaćivati do sredine 2015., zatim dječji doplatak do kraja sljedeće godine, a u 2016. planira se prebacivanje naknade za nezaposlene i pet vrsta rodiljnih naknada za žene izvan tržišta rada. U Ministarstvu socijalne politike su izračunali da bi pukim objedinjavanjem mjesta na kojem se naknade isplaćuju – što podrazumijeva i pomnu reviziju korisnika – na ovih osam naknada do kraja 2016. godine uštedjeli 600 milijuna kuna!
Njemačka iskustva
Početkom iduće godine, kad katalog i analize budu gotove, ekipa stručnjaka predložit će Vladi rješenja i alternative. O političkoj će volji ovisiti što će prihvatiti i uvrstiti u Akcijski plan. Primjerice, želi li vlast ukinuti dječje doplatke i porezne olakšice na djecu te svakom djetetu isplaćivati tzv. dječji dodatak po uzoru na Njemačku? Dio stručnjaka ozbiljno zagovara ovakvo rješenje, jer je dječji doplatak najazloupotrebljavanija naknada: ovisi samo o dohodovnom, a ne i imovinskom cenzusu, pa ga ostvaruju brojni, objektivno dobrostojeći, građani prijavljeni na minimalne plaće. Slična je situacija i s besplatnim dopunskim zdravstvenim osiguranjem. No, o tome mora odlučiti politika, i to tako da pomiri obaveze prema Europskoj komisiji, Svjetskoj banci koja sa 70 milijuna eura kredita financira cijeli projekt i – predizbornu godinu, u kojoj su ovakvi planovi krajnje nezahvalni.
Limitiranjem gornjeg iznosa naknade i uvođenjem strožih kriterija, sasvim je izvjesno, stvorit će se goleme uštede u proračunu, što istodobno znači da će velik broj građana izgubiti dio prava.
