U sklopu manifestacije “Krševanovi dani kulture” , u Gradskoj loži predstavljeno je izdanje “Zadarska trilogija”, čiji je autor mons. dr. Juraj Batelja, a izdavači ovog vrijednog djela su Zadarska nadbiskupija i Zadarska županija. Trilogija se sastoji od knjiga: Pod zvonikom Svete Stošije (predstavlja kronologiju autorovog četverogodišnjeg rada u sjemeništu “Zmajević”); Povijesne crtice o Zadarskoj nadbiskupiji u prvoj polovici 20. stoljeća i euharistijski kongresi u Preku (1925.) i Benkovcu (1938.) te Augustinski tragovi u Zadru.
Predstavljači trilogije bili su prof. dr. sc. Serđo Dokoza, doc. dr. sc. Zlatko Begonja, prof. Ante Gverić, i sam autor prof. dr. sc. Juraj Batelja, inače postulator kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
Predstavljajući knjigu “Povijesne crtice o Zadarskoj nadbiskupiji u prvoj polovini 20. stoljeća” dr. Zlatko Begonja istaknuo je značenje euharistijskih kongresa u mjestima Preko 1925., i Benkovac 1938. godine, koje je dr. Batelja u svojoj knjizi pojasnio, ističući kako su ti kongresi u sadržajnom smislu, ali jednako tako i prezentiranim vanjskim obilježjima, značajno pridonosili osnaženju i održanju hrvatske nacionalne svijesti diljem zadarskog zaleđa, kao i otoka srednje Dalmacije: „Spomenuta hrvatska područja koja su suštinski baštinila život po načelima katoličke vjere, u tom su razdoblju bila izravno ugrožena s jedne strane pojačanom bezbožnom promidžbom, ali i s druge tada napose agresivnim pravoslavnim presizanjima.“ Autor pored ostaloga, posebice apostrofira šibenskog biskupa i upravitelja Apostolske administracije mons. Jerolima Miletu, i to kao glavnog pokretača euharistijske evangelizacije i euharistijskih slavlja.
Za Euharistijski kongres koji je održan 1925., u mjestu Preko na otoku Ugljanu, autor drži kako se takav ubrajao među prve u hrvatskom narodu. Pritom naglašava i ono napose značajno, a to je da se takav održavao uz proslavu 1000 obljetnice uspostave Hrvatskoga Kraljevstva. U tom smislu donosi i tekst proglasa kojega je izdao pripremni odbor i u kojemu je između ostaloga stajalo: „Danas ne bismo mi slavili tisuću godišnjicu da se naš narod nije držao čvrsto vjere otaca svojih – vjere katoličke. Vjera je narodu hrvatskome kroz vjekove bila jakost i štit u najtežim borbama za krst časni i slobodu zlatnu. Vjera im namrla slavni naslov predziđe kršćanstva. Vjera je Hrvate uvela u kolo kulturnih naroda Europe.“
– Knjiga dr. sc. Juraja Batelje iznimno je vrijedan prilog boljem poznavanju povijesnih događaja koji su imali presudnu ulogu u određenju položaja Zadarske nadbiskupije, pa stoga i utjecali na odabir njenih upravitelja tijekom prve polovine 20. stoljeća, kazao je dr. Begonja naglasivši kako je autor sintezom podataka u knjizi uspio dodatno rasvijetliti specifični položaj hrvatskoga naroda i Katoličke crkve u turbulentnom vremenskom razmeđu.
Dr. Serđo Dokoza govorio je je Bateljinoj trećoj knjizi Augustinski tragovi, koja govori o razdoblju 14. i 15. stoljeća i postojanju augustinaca u Zadru. „ O postojanju augustinaca u Zadru dr. Batelja je napravio vrlo opširno i seriozno istraživanje, gdje je zahvatio ovaj red u svim njegovim segmentima. Posvetio se proučavanju augustinaca u Zadru, a cilj je bio pokušati utvrditi postojanje samostana augustinaca u našem gradu. U potrazi za podacima kolega Batelja je krenuo u istraživanje raznih izvora i arhiva. Otkrio je u Zadru sliku Gospe od Pojasa, a ta slika ima posebnu liturgijsku i ikonografsku priču koja se veže za augustince. Također je otkrio kako je sin jednog zadarskog plemića bio u redu augustinaca. U nastavku svoga rada iznio je potpunu baštinu augustinaca u našem gradu, kazao je dr. Dokoza istaknuvpi kako je knjiga dr. Batelje od izuzetne važnosti, kako za crkvenu, tako i za svjetovnu povijest Zadra.“
Autor trilogije dr. Batelja posebno je zahvalio Zadarskoj županiji zato što su, kaže, shvatili da se ne radi o prolaznom djelu, nego jednom izvoru koji će Zadru i njegovoj nadbiskupiji biti izvor za poznavanje svoje povijesti, kao temelja za njegovu budućnost.
Na današnjem predstavljanju trilogije nazočan je bio župan Stipe Zrilić i nadbiskup monsig. Želimir Puljić.