Teleoperatori su ipak popustili u pregovorima s Vladom u projektu oprosta dugova: iako donedavno za takvu opciju nisu željeli ni čuti, već su kao alternativu nudili isključivo moratorij na dugove, na posljednjem su sastanku izrazili spremnost da najugroženijima, odnosno registriranim primateljima socijalne pomoći, otpišu dug.
Za ostale dužnike koji odgovaraju kriterijima mogli bi odobriti moratorij na dug u maksimalnom trajanju od tri godine, tijekom kojih se dugu ne pribrajaju kamate ni administrativni troškovi.
Korak naprijed
– Na prošlom sastanku napravljen je ozbiljan korak naprijed. Rješenja još uvijek nisu finalizirana, trebat će još jedan sastanak, ali sve ide prema realizaciji. Nakon tog sastanka sastavit će se tekst sporazuma s vjerovnicima te očekujemo da u sljedeća dva tjedna bude na dnevnom redu Vlade, tako da bi početkom 2015. mogla početi provedba otpisa dugova – kaže naš sugovornik.
Podsjetimo, u Hrvatskoj živi gotovo 320.000 blokiranih građana, a njih dvije trećine blokirano je dulje od godinu dana. Njih oko 60.000, kako procjenjuje Vlada, dužno je manje od 25.000 kuna i u teškoj je socijalnoj situaciji – primaju socijalnu pomoć ili su nezaposleni dulje od godinu dana ili imaju mirovinu manju od 2500 kuna, te uz to nemaju ništa – ni imovine ni štednje – osim eventualno nekretnine u kojoj žive.
Najteža skupina
Za tu skupinu blokiranih Vlada je prije nekoliko mjeseci počela s vjerovnicima – bankama, javnim poduzećima, teleoperatorima i ostalima – dogovarati projekt otpisa duga. Prvo je odlučeno da se dug otpiše onima kojima ukupni dug ne prelazi 10.000 kuna, no ustanovljeno je da bi se time pomoglo najviše 10.000 ljudi, jer ih je samo toliko odgovaralo i rigoroznim socijalnim kriterijima.
Stoga je iznos duga povišen na 25.000 kuna, s tim da unutar tog iznosa dug vjerovnicima u privatnom vlasništvu – bankama i teleoperatorima – ne smije biti viši od 10.000 kuna.
Teleoperateri najtvrđi
Teleoperatori su bili najtvrđi orah, no prema najavama, i s njima je postignut dogovor.
Međutim, pitanje je kako će se mjera oprosta duga provesti i u kojem roku.
Dužnici će, očito je, morati pribaviti cijeli niz potvrda, prvenstveno od centara za socijalnu skrb koji će im izdavati potvrdu o imovinskom stanju.
Zaposlenici centara – koji su već sada preopterećeni jer ih je, prema analizama, 30 posto manje nego što je potrebno – glasno negoduju: krenu li tisuće blokiranih provjeriti svoje stanje, rad centara u potpunosti će biti blokiran.
– Svjesni smo da bi provedba mogla biti veliki problem jer je i nama jasno da neće doći samo onih 60.000 blokiranih koji mogu ostvariti oprost, već će ih mnogo više krenuti u provjeru ne bi li ipak ostvarili pravo. Stoga će svima prva stanica biti Fina, u kojoj će dobiti potvrdu o visini duga razvrstanog po vjerovnicima. Takvu će uslugu moći dobiti i online, dakle bez fizičkog dolaska u Finu – kaže naš sugovornik, nadajući se da to neće preopteretiti Finu.
Samo oni koji imaju potvrdu da je dug manji od 25.000 kuna te da dug vjerovnicima u privatnom vlasništvu ne prelazi 10.000 kuna ići će u centar za socijalnu skrb po daljnje potvrde.
Pet regionalnih centara
– Kako ne bismo blokirali sustav, imenovat ćemo pet centara – u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu – koji će davati takve potvrde. Tijekom izdavanja u njima će raditi dodatni broj ljudi iz Porezne uprave i iz Fine, kako bi posao išao brže. Najvažnije je što ljudi neće morati dolaziti osobno, već će zahtjev, uz potvrdu Fine, moći poslati i poštom – objašnjava naš sugovornik.
Kad dobije i tu potvrdu, blokirani dužnik će moći krenuti prema vjerovnicima. Registrirani primatelji socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade, neće morati po dodatne potvrde u centar – moći će ići vjerovnicima izravno s potvrdom Fine. Umirovljenici će trebati odrezak mirovine, a nezaposleni potvrdu da su na burzi dulje od godinu dana.
Pet koraka do otpisa duga
1. Dužnik odlazi u Finu i traži potvrdu o iznosu ukupnog duga
2. Ako je dug manji od 25.000 kuna, odlazi ili poštom šalje zahtjev za potvrdu o imovinskom stanju u jedan od pet specijaliziranih Centara za socijalnu skrb
3. Umirovljenici trebaju odrezak od mirovine, a nezaposleni potvrdu da su duže od godinu dana na HZZ-u
4. S potvrdama odlaze vjerovnicima po otpis ili moratorij
5. Registrirani primatelji socijalne pomoći trebaju samo potvrdu Fine o visini duga s kojom odlaze izravno vjerovniku
