Vlada je na telefonskoj sjednici usvojila Strategiju Vladinih programa za razdoblje 2015.– 2017. godine, te je prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015. – 2017., priopćeno je sinoć iz Banskih dvora.
I dok Strategija ne donosi ništa novo, odnosno ponavlja se 12 već ranije prihvaćenih općih ciljeva, pa je Vlada dokument stavila na svoju internetsku stranicu, smjernice proračuna koje bi otkrile temelje proračuna za sljedeću godinu ostaju tajna, a o njima iz Vlade nitko službeno ne želi govoriti. No, kako doznajemo od naših sugovornika iz Vlade premijer Zoran Milanović podržao je ministra financija Borisa Lalovca u namjeri da se proračunska potrošnja u sljedećoj godini smanji u odnosu na ovogodišnju i to za čak dvije i pol milijarde kuna.
Tako bi Lalovac mogao biti prvi ministar financija koji u predizbornoj godini donosi proračun u kojem se rashodi režu u odnosu na prethodnu godinu, piše Novi list.
Rast prihoda
Najveći dio rezanja rashoda trebao bi se, potvrdilo nam je nekoliko izvora dogoditi u zdravstvu i to za čak milijardu kuna, koliko je i najavljivao ministar zdravlja Siniša V arga u slučaju izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice. Uz to ministri će morati rezati i materijalne rashode, te intelektualne usluge u svojim resorima.
Iako naši sugovornici ističu da se Vlada u proračunu za sljedeću godinu više bavila smanjenjem rashoda, nego povećanjem prihoda ipak se planira njihov rast. Naime, proračun će se i za zadnju godinu mandata ove Vlade temeljiti na rastu BDP-a, koji se u tri dosadašnje godine nikada nije ostvario. Za sljedeću godinu rast BDP-a biti će planiran jako blizu 0,2 posto, koliko Hrvatskoj predviđa i Europska komisija, ali je plan da se ne računa i na proporcionalan rast proračunskih prihoda na osnovu toga. Eventualno će se ukalkulirati rast PDV-a zbog oporavka potrošnje koji se očekuje zbog rasta plaća i mirovina nakon novih pravila u porezu na dohodak.
Prodaja imovine
Uz to u sljedećoj se godini planira i rast prihoda od prodaje imovine, državnih tvrtki i nekretnina i to kako doznajemo za oko 750 milijuna kuna, iako je u svom planu upravljanja državnom imovinom Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) imao puno ambicioznije najave od čak tri milijarde kuna.
U konačnici sve to bi trebalo rezultirati i smanjenjem deficita u državnom proračunu na razinu između 12 i 13 milijarda kuna, što je oko tri milijarde kuna manje od deficita kojeg bi Hrvatska prema nedavnom rebalansu trebala imati u ovoj godini.
