U Društvenom domu u Loboru, na završnici 8. Dana Franje Horvata Kiša, književne manifestacija koju organizira Udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš Lobor i Općina Lobor, u suradnji s Kajkavskim spraviščem iz Zagreba, a čiji su pokrovitelji Ministarstvom kulture RH i Krapinsko-zagorska županija, predstavljena je knjiga putopisa Mediteranski putopis, uglednog hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića, inače trostrukog dobitnika prve nagrade na natječaja za hrvatski književni putopis. Knjiga Mediteranski putopis u kojoj su objavljeni i putopisi nagrađeni prvim nagradama na natječajima u Loboru, tiskana je u izdanju zadarske nakladničke kuće 3000 godina Za dar.
O Bilosnićevim putopisima, uz autora, govorili su sveučilišni profesori dr. Joža Skok i dr. Ivo Kalinski, inače članovi ocjenjivačkoga povjerenstva za najbolji hrvatski književni putopis, dok je ulomke iz knjige putopisa interpretirao poznati hrvatski glumac Dubravko Sidor. Ispred Kajkavskoga spravišča predstavljanje Bilosnićevih putopisa organizirala je dr. sc. Božica Pažur, inače glavna i odgovorna urednica časopisa “Kaj”.
Govoreći o putopisima svestranog umjetnika riječi Tomislava Marijana Bilosnića, dr. sc. Ivo Kalinski ističe autorovu osebujnu stvaralačku energiju i strategiju. Kalinski će za Bilosnića kao putopisca reći i to da je „vjeran promatrač, nadasve pouzdan zapisivač promatranoga, s poznavanjem i navođenjem još mnogih intrigantnih povijesnih podataka koje spretno i sretno uklapa u putopisno štivo, podataka dragocjenih o kojima mi, obični smrtnici pojma nemamo. Bilosnić je i inače, ovdje posebno, majstor detalja, majstor frapantnog arsenala riječi, majstor emotivnog prigrljaja što sveukupno rečeničnim ustrojem, tečnim štivom iz rečenice u rečenicu, potencijalnom čitatelju pruža osjećaj neobične razdraganosti i užitka“.
Mediteranski putopis nastavak je Bilosnićevih putopisa objelodanjenih u ranijim putopisnim knjigama Put za Casablancu (Split, 2007.) i Put za Barcelonu (Zadar, 2011). u kojima se Bilosnić pokazuje rasnim pripovjedačem koji se lako služi jezičnim i stilskim bravurama. Već iz naslova je razvidno kako se novi Bilosnićevi putopisi odnose na njegova lutanje sredozemnim okoljem, a što je sabrana na više od sto i trideset stranica teksta.
– Evo me kako lutam Sredozemljem, okriljem naše povijesti i civilizacije pokušavajući ne ostati dužan ni Odiseju, kaže Bilosnić u predgovoru svoje knjige.
Putovati Sredozemljem, uranjati u civilizacijske i kulturne tekovine i slojeve Mediterana zapravo je putovanje izvan dimenzija vremena. Ništa se tako brzo, ali istodobno i tako sporo ne mijenja kao Mediteran. U tom je ključu i koncipirana ova knjiga, kao svojevrsno dokumentarno i virtualno putovanje obalama Sredozemlja. Simbolično knjiga počinje i završava u Zadru. Na put se kreće s Kalelarge, a vraća se u božanstveni zadarski suton. Kompozicija uvrštenih putopisa slijedi logičnu geografsku putanju putopisne plovidbe, od Zadarskoga kanala do Albanije, Turske, zatim Maroka, i povratka u Europu preko Španjolske i Francuske. Ono što koncepciju knjige čini virtualnom činjenica je da su putovanja i putopisi nastajali u različitim vremenskim razdobljima u više od posljednjih dvadesetak godina. U tome se konačno i prepoznaje kako Mediteran vrijeme uopće ne poznaje, u prvom ga redu uvjetuje kultura njegova prostora, duh njegovih ljudi, a to je ono što ga čini vječno stalnim.
