Tri su glavna načina nošenja s ljutnjom: izražavanje, potiskivanje i smirivanje. Najzdravije je smiriti se i energiju ljutnje preusmjeriti u nešto pozitivno – izražavanje ljutnje agresijom udvostručilo je rizik od srčanog udara, ali i svih ostalih kroničnih bolesti, a potiskivanje ljutnje može dovesti do raznih blokada i bolesti, pokazala su najnovija istraživanja.
– Mnoga istraživanja pokazala su kako je potisnuta ljutnja jedan od najčešćih uzroka bolesti današnjice, od problema s probavom i depresije pa sve do pojave raznih vrsta raka. Ono što moramo shvatiti je da neizražena ljutnja ne nestaje nego je samo potisnemo u sebe.
Sve potisnute emocije povezuju se uz pojavu masnih naslaga te se talože kao energetske blokade u tijelu. U području oko trbuha najviše se taloži upravo potisnuta ljutnja. Kako je područje energetske blokade pokazatelj toga koji dijelovi tijela otežano funkcioniraju, tako će oni koji ljutnju vežu s osjećajem krivnje blokirati gornje područje, što se može odraziti na rad želuca, jetara, gušterače, tankog crijeva, nadbubrežne žlijezde te bubrega.
Oni koji ljutnju povezuju s užitkom – primjerice, nedopušteno im je nešto u čemu uživaju te to rezultira ljutnjom, stvarat će blokade u donjem dijelu trbuha, što se može odraziti na rad debelog crijeva, mokraćnog mjehura te spolnih organa. Tako su, na primjer, i bolne menstruacije povezane s neizraženom ljutnjom. Osim toga, neizražena ljutnja povećava kiselost organizma, a dokazano je kako je previše kiseo organizam jedan od uzročnika pojave karcinoma – objašnjava životna trenerica Ružica Matić.
Neki su ljudi skloniji ljutnji od drugih. Razljute se puno brže i lakše, no mnogo je faktora koji utječu na sklonost ovom razarajućem osjećaju. Neki su od njih genski: istraživanja su pokazala kako je neku djecu već od najranije dobi puno lakše iziritirati i naljutiti. No uzroci mogu biti i društveni. Odmalena nas uče kako je ljutnja negativna i nepoželjna. Govore nam kako je ne smijemo pokazivati. Zato ne možemo niti naučiti ispravan način nošenja s njome.
– Ljutnji su skloniji ljudi koji imaju puno očekivanja i nesigurnosti. Ono što je prvi korak kako bismo naučili nositi se s ljutnjom je shvatiti da je ona prirodna reakcija koja nas potiče na promjenu. Ona nastaje kao reakcija na emocije koje su nam neugodne. Kad se nađemo u situaciji da se osjetimo neprihvaćeno ili povrijeđeno, to uzrokuje bol. Kad nas toliko jako boli da nam je jasno kako nešto moramo promijeniti, bol prerasta u ljutnju i dobivamo dodatnu energiju potrebnu za djelovanje. Zapravo je u pozadini svake ljutnje misao: ‘Boli me i želim promjenu nabolje’. Izvrstan su primjer djeca. Kad ih nešto tišti, ona viču i bacaju stvari te tako žele promijeniti situaciju. Stoga je osnovni problem u tome što činimo s dodatnom energijom koja se stvorila. Moramo naučiti koristiti se njome tako da bude pozitivna za nas – kaže Matić.
Mnogi ljudi misle da će biti odbačeni ako se naljute
Ljudi često potiskuju ljutnju zbog naučenog obrasca koji kaže da je ljutnja loša, a koji su stekli odrastanjem. Toliko je vješto potiskuju da male doze ljutnje više ni ne detektiraju. No ako ih iznenada preplavi val bijesa kojeg moraju potisnuti, koriste ‘pomagače’ – hranu bogatu šećerom i masnoćom. Tako si brzo stvore energiju potrebnu za potiskivanje ljutnje. Najviše se boje da će, ako pokažu bijes, biti neprihvaćeni jer će okolina smatrati da nisu dovoljno dobri, kaže Matić.
Što možemo učiniti u trenutku naleta bijesa?
Kako bismo naučili nositi se s ljutnjom, potrebno je neko vrijeme za promjenu postojećih obrazaca, no postoje tehnike koje pomažu.
Jedna od njih je i sljedeća vježba: kad osjetite da vam zbog ljutnje srce brže kuca, da vam tlak raste i da vas preuzima osjećaj nemira, nakratko zastanite i samo promotrite sve senzacije koje se zbivaju u vama. Razmislite o tome koja je situacija izazvala takvu tjelesnu reakciju i pokušajte otkriti koji je točno bio okidač. Samo pokušajte to osjetiti i osvijestiti. Potom duboko udahnite i izdahnite duplo sporije nego što ste udahnuli. To ponovite četiri puta.
Zatim se upitajte: kakvu situaciju želim, što želim za sebe i koju promjenu trebam učiniti. Nakon toga još četiri puta ponovite smirujuće disanje. Sad pokušajte otkriti jeste li spremni učiniti to što trebate i na koji je način to najbolje učiniti kako biste se založili za sebe i drugima signalizirali što je to što hoćete. Naravno, moguće je da se u ovom trenutku nećete osjetiti spremnima za poduzimanje potrebnih koraka, što je u redu, samo se nemojte osuđivati. Velika je stvar da ste svjesno detektirali situaciju i željeni ishod.