U Etnološkom odjelu zadarskog Narodnog muzeja potpisana je povelja o suradnji između Narodnog muzeja, Arheološkog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Povelja govori o suradnji navedenih subjekata na projektu “Iška keramika“. Povelju su potpisali Renata Peroš, ravnateljica NMZ, Marjana Bakmaz, ravnateljica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, Jakov Vučić. Izradu tradicionalnih lopiža, posebne vrste glinenih posuda za upotrebu u domaćinstvu, u Hrvatskoj poznaje još samo Predrag Petrović Pepi koji živi u Zagrebu i više ne podučava lončarstvo.
– Potpisali smo povelju o suradnji NMZ, Arheološkog muzeja Zadar i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna o očuvanju tradicije “iške keramike”. Prepoznajući zajedničke mogućnosti i interes od posebnog društvenog, kulturnog i obrazovnog značaja sklopili smo povelju o proširenju suradnje sa ciljem kontinuirane aktivnosti i angažmana na budućoj kvalitetnoj organizaciji, stručnoj suradnji i realizaciji projekta “iška keramika”. Kako je već poznato ta keramika je proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom rješenjem Ministarstva kulture iz 2009. godine, kada je stavljena u registar kulturnih dobara RH. Godine 2013. predložena je za UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine i to zahvaljujući naporima Konzervatorskog odjela u Zadru i NMZ. Ovim projektom, prenošenjem vještina na mlađe generacije, postići ćemo da se tradicija ne ugasi, rekla je Renata Peroš, ravnateljica zadarskog Narodnog muzeja.
Kako izrada lopiža, o kojima pisani podaci postoje još iz 1.530. godine, a koje je upisano u registar nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH ne bi otišla u zaborav u zadarskom Arheološkom muzeju će se organizirati radionice i podučavanje izrade iške keramike koju će voditi stručnjak Frane Šunić. U projekt je uključena Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, jer će se za izradu iške keramike obučavati njihovi učenici.
– Cilj nam je trajno očuvanje iškog lončarstva. Učenici će se osposobljavati za izradu iške keramike putem raznih radionica, kao primjerice danas u Arheološkom muzeju Zadar što je prezentirao muzejski tehničar Arheološkog muzeja, Frane Šunić. Ravnateljica Bakmaz je istaknula kako će od Ministarstva obrazovanja tražiti odobrenje za uvođenje “iške keramike” u nastavni proces, kao izborni predmet za početak, a ukoliko bi interes učenika bio veći možda i kao standardni redovni predmet u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, istaknula je Peroš.
Iška keramika se može koristiti u ugostiteljske svrhe, ali i kao suvenir. Jasenka Lulić Štorić, viša kustosica voditeljica Etnološkog odjela NMZ-a iznijela je podatak kako je prije Drugog svjetskog rata djelovalo 75 iških lončara, dok se u periodu nakon rata ta brojka svela na pet, a danas postoji samo jedan živući iški lopižar.
Ovom prigodom su poznati zadarski kuhar Renato Kraljev i njegovi učenici iz Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole u tradicionalnim iškim posudama pripremili brudet, kako bi uzvanici mogli osjetiti okuse iz naše prošlosti..
– Htjeli smo pokazati kako se iške posude mogu koristiti za kuhanje i jedenje i u današnje doba, da ona i dalje živi. Stoga smo za uzvanike u čast potpisivanje ove povelje pripremili jedan iški brudet spravljen u posebnim iškim keramičkim posudama. Ovako smo na najbolji mogući način prezentirali svrhu iškog lopiža. U njemu smo skuhali ribarski brudet od sipe sa porilukom, bižima, krumpirima, mrkvom, češnjakom, peršinom, maslinovim uljem te s malo soli i papra, dakle jedan brudet koji je bio zgodan za prezentaciju. Ove posude od keramike, odnosno iški lopiž ne samo da je zdraviji nego ove moderne posude već jelo bolje ispadne, odnosno ukusnije je zbog sam keramike, ali i čim je spremljeno na drvima. Dakle, radi se o jelu tipičnom za naš kraj i jako je dobro prihvaćeno, kazao je Kraljev.
Nakon brudeta, u Arheološkom muzeju, muzejski tehničar Frane Šunić uz pomoć dvoje učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna demonstrirao je način izrade iške keramike.
– Radim s keramikom u muzeju te stoga nije čudno što sam se prihvatio izrade i iškog lopiža. Iška keramika je rađena na poseban način, radi se rukom i na sporom kolu. Cilj je produžiti tradiciju na način da obučimo ove mlade ljude koji će kasnije prenositi ovo umijeće na nove naraštaje, kazao je Šunić.