Iščekivanje “Posljednje večere”: Kraj pogodovanju, raznim oblicima korupcije, nepotizma i podobništva u institucijama?!
Prije nekoliko dana na Facebook stranici grupe “Želim da se Široka ulica jednom zauvijek preimenuje u Kalelarga!“ osvanula je još jedna fotomontaža nepoznatog autora pod nazivom “Zadarska kriminalna organizacija”, na kojoj su montirane glave uglednih zadarskih poduzetnika. Naime, ova stranica pokrenuta je u travnju ove godine, a u nju se samo u jednoj danu, u nepuna 24 sata, učlanilo 430 ljudi, različitih generacija, od učenika do umirovljenika, Zadrana ali i brojnih zaljubljenika u Zadar. Svima je opće poznata stvar kako je inicijativa za Kalelargu prošla i zahvaljujući kome je doživjela fijasko te je to bespotrebno ponavljati.
Slično, kao i 2011. godine kada je na društvenim mrežama osvanula prva ovakva satirična fotomontaža pod nazivom “Zadarska posljednja večera” na kojoj su se u pozi slavne Da Vincijeve “Posljednje večere” lokalni zadarski moćnici nalazili u ulozi Isusa Krista, Jude i apostola, tako je i na ovoj fotomontaži samo dio protagonista “Posljednje večere”, a to su opet na čelu Zdenko Zrilić, kontroverzni zadarski poduzetnik, leđa mu čuvaju zadarski gradonačelnik Kalmeta i još jedan ugledni gradski poduzetnik Zvonimir Nižić Grof, dok na samom začelju stoje nekadašnji član Uprave Hrvatskih šuma i zadarski dožupan Božidar Longin, koji se spominje kao Kalmetin nasljednik na čelu Grada te Reno Sinovčić, još jedan od mnogih zadarskih poduzetnika.
Kao te 2011. godine kada je idejni autor “Zadarske posljednje večere” Vlado Šestan izjavio kako se borio za nešto što danas ne postoji, te da mu je upravo zbog toga bio cilj narugati se onima koji su pokrali što god su mogli, tako je i nepoznati autor nove fotomontaže na istu postavio provokativan tekst koji glasi:
– Zadarska kriminalna organizacija vlada već preko 20 godina na čelu s bivšim udbašem! Zadarsko se gospodarstvo raspada, tvrtke propadaju, a ljudi ostaju bez posla dok se gospoda kriminalci bogate rasprodajomm nekretnina otetih u privatizaciji Turcima za sitan novac prezentirajući rasprodaju uspjehom Zadra, a zapravo puneći vlastite džepove prije nego Hrvatska država zbog takvih bankrotira. Dosta je pljačke!
Sve učestalije anonimno objavljivanje sličnih uradaka na društvenim mrežama svelo se pod nazivnik “normalno”. No, pitamo se da li je ovdje zaista riječ o ideološkom aktivizmu i razumijevanju suštine problema šire zajednice ili se pak radi o jeftinom politikanstvu političkih oponenata. Iako mnogi Zadrani sve češće i glasnije prozivaju osobe s još jedne fotomontaže za gradski, ali i nacionalni kriminal, u stvarnosti vrlo često “podviju rep” i prave se blesavi, a najčešći izgovor je, “raditi se mora”.
I dok su svi očekivali uhićenje bivšeg ministra mora, prometa i infrastrukture, aktualnog zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmete, a sve zahvaljujućima dijelovima iskaza Josipa Sapunara, jednog od bivših čelnika HAC-a koji je postao duboko grlo istražiteljima, u USKOK-ovu mrežu upao je jedan drugi gradonačelnik, i to onaj glavnog grada RH, Milan Bandić. Naravno, svima je jasno kako će ova sapunica oko Bandića puniti novinske stupce slijedećih mjesec dva. Pritvaralo se i zatvaralo iza rešetaka i prije, samo kada dođe, ako dođe cijeli slučaj na neki od hrvatskih sudova kako u svom satiričnom komentaru kaže naš poznati bloger Krule “veću kaznu dobije baba što je u Perušiću kraj ceste prodavala sireve neg ovi što su lapali milijune eura. Državni odvjetnici i suci su namješteni od strane ovih što se hapse, pa kad se nađu u sudnici, malo fali da se ne izljube.”
Svima je jasno kako u ovo predizborno vrijeme ne bi bilo pametno od strane USKOK-a pohapsiti sve hrvatske gradonačelnike i župane pa su se očito odlučili na strategiju “1 po 1”, jer bi to značilo propast i pad cijele države. No, mnogi se slažu da bi se stvari u RH mogle početi mijenjati na bolje zapravo upravo tek tada kada se uistinu i dogodi potpuni kolaps i slom državne i javne administracije tj. države, no ni to nije garancija da bi građani pametnije birali političke opcije. Jedan od onih koji dijele to mišljenje je i poznati zadarski sociolog dr.sc. Krešimir Krolo.
– Da li su slika i tekst ispod nje istiniti ili ne stvar je hrvatskog pravosuđa. Da citiram Bandića: “Neka institucije rade svoj posao”. Osobno nisam veliki obožavatelj ovakvih tjeralica jer problem struktura svode na pojedince, bez obzira koliko stvarno utjecajni i moćni ti pojedinci bili, a činjenica je, kako zbog nerazumijevanja sistemske naravi korupcije dobijemo proces gdje “sjaši murta da uzjaši kurta”. Što se, primjerice, supstancijalno promijenilo nakon velikog suđenja Sanderu? S druge strane, ono što me također smeta kod ovakvih intervencija, što iza njih ne stoji nekakva inicijativa ili organizacija. Razumijem strah od odmazde ili tužbi, no ništa se neće supstancijalno mijenjati ukoliko se građani ne organiziraju kolektivno i krenu pritiscima odozdo tražiti promjene. I tu dolazimo do problema zadnjih skoro 25 godina – pogodovanje, razni oblici korupcije, nepotizma i podobništva u javnim i državnim institucijama dobrano su pomogli da imamo u potpunosti pacifiziranu građansku kulturu i kulturu otpora. Građani u javnom i privatnom sektoru ovise o volji i raspoloženju tih struktura te se onda ne usude dirati u osinje gnijezdo. Pojedinačni istupi, posebice ako nisu zrelo i racionalno artikulirani, nemaju katarzični učinak koji mnogi (neki?) očekuju, već, posebice nakon gušenja glasa kritike, dovodi do stanja još veće rezigniranosti i apatije. Također, nemali broj tobožnih glasnih kritičara se, ukoliko ostvari zamjetan politički rezultat, ušutka dodjelom željene fotelje u nekoj javnoj firmi ili poduzeću. Bojim se da ćemo morati dočekati potpuni kolaps i slom državne i javne administracije tj. države, da bi onda nekim čudom mogli konačno vidjeti promjene u tim strukturama, no i to je upitno ukoliko je znanje i razumijevanje građana o tim procesima praktički ništavno. U suštini smo politički jako nepismeno društvo koje svoje glasačke preference još uvijek određuje prema egzistencijalno irelevantnim ideološkim kategorijama ili opčinjeni populističkim papazjanijama (“treba delati”) tako da imam bojazan kako bi i nakon takvog kolapsa opet u prosjeku birali opcije koje ne grade racionalnu i učinkovitu upravu gdje je glavni kriterij sposobnost i praktički ponizno služenje zajednici, već bi se opet odlučili za osobe koje u sređenim društvima ne bi prošle prag ni u izborima za mjesnu zajednicu, istaknuo je dr. sc. Krolo.
Bloger Krule, u posljednje vrijeme u svojim objavama na društvenim mrežama vrlo odrješito govori ono što narod misli, a ne usuđuje se ili ne želi reći. Njegove riječi su univerzalne i vrijede u svakom kutku Lijepe naše (njihove).
– U emisiji Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2“ javno sam pred cijelom tv publikom rekao, i ostajem pri tome, jedino streljanje za te mega lopove priznam. Tad sam prozivan da pozivam na nehumane metode rješavanja problema. Nehumano? Svakako je humano da na račun tih megalopova, obitelji diljem Hrvatske ne znaju što će danas ručati, to je svakako humano, humano je i kad se članovi tih obitelji razboljevaju, tumori, moždani i srčani udari, čirevi… to je humano? Ne ubija samo metak, i politika ubija, gore od metka. Ona te ubija polako, svaki dan po malo, dovoljno polako da ne pomisliš da je to od nje nego od nezdrave hrane. Da, ubila te svinjska mast, to te ubilo. I da ponovim: metak u čelo, pa ti onda na sudu dokazuj kolko god oš da si nevin. Balzamiranog ga nasadit u sudnicu da neb neko reka da se nije ima pravo braniti, završava Krule.
Zatvor bivšeg premijera Ive Sanadera, pritvor bivšeg državnog tajnika Zdravka Livakovića koji danas plaća ručkove po zadarskim restoranima i ispija kave s određenim zadarskim političarima zapravo su čini se bile samo predstave za “raju” koja još ne shvaća kako se zapravo nije promijenilo ništa. Novca nema, a svaku prognanu figuru zamijenila je nova i to je to, krug života, krug politike. Ne kaže se u narodu, pa i u pjesmama, bezveze, “politika je k…”. Kakvo je stanje svijesti u Zadru, ali i u cijeloj RH govori i posljednji slučaj eksplozivnih naprava u vrtu zadarskoga gradskog vijećnika Akcije mladih, Marka Pupića Bakrača koji je još jednom podsjetio na more neriješenih slučajeva, nepoznatih počinitelja i naručitelja bombaških napada pod automobile, prijetnji urednicima određenih medija, novinarima, zapravo svakome tko se usudio razmišljati, a da ne govorimo smišljeno i kazati ili napisati u javnosti. Naravno, brojni su i slučajevi zastrašivanja koji su vrlo često opravdani nekom rutinskom policijskom kontrolom, dok ovaj viši stupanj kaznenih djela zadarska policija do dana današnjeg nije riješila, a kad će i da li će, ne znamo. Dakle, zadnjih 25 godina u Zadru su u zrak letjeli automobili političara, poduzetnika, odvjetnika, novinara i policijskih inspektora. Od ukupno 24 slučaja, što paljevina, što postavljanja eksplozivnih naprava pod automobile, riješena su tek dva.
Svoje mišljenje o još jednoj zadarskoj fotomontaži koja ciljano proziva uvijek iste figure iskazali su i neki zadarski političari koji se očito ne boje za razliku od velikog broja svojih kolega iskazati svoje mišljenje što bi im zapravo i trebao biti posao na funkcijama u kojima se nalaze.
Marko Pupić Bakrač (Akcija mladih) – Tijekom privatizacijske pljačke u Zadru je uništeno gotovo 40 poduzeća. Takvo što ne bi bilo moguće bez pomoći ljudi iz institucija sistema. Zbog toga mislim kako bi se na slikama uz one koji su se obogatili na privatizacijskoj pljački trebali naći i oni iz institucija sistema koji su im u tome pomogli, a koji ih dan danas štite od kaznenog progona.
Renata Sabljar Dračevac (SDP) – Ova slika podsjeća me na sličnu kontroverznu koja se pod nazivom “Posljednja večera” pojavila u medijima prije otprilike tri godiine i izazvalla burne akcije kako među protagonistima na slici, ali i u narodu. Smatram da je objava i ove slike kao i prije navedene, ali i nekih u međuvremenu, pokazatelj revolta koji se stvara u narodu uslijed teške situacije u kojoj živimo. Naime, opće poznata ćinjenica je kako je nakon rata drastično opao broj radnih mjesta i bilo kakvih proizvodnih pogona koji bi ljudima zapravo osigurali osnovne preduvjete za koliko toliko normalan i dostojanstven život. Usprkos stanju kakvo jest, a nije nimalo lagano, vjerujem da dolaze neka bolja vremena. Prvenstveno tu mislim na iskorijenjivanje korupcije. Nadam se da će konačno kontrole nadležnih tijela, odnosno određenih represivnih organa biti bolje i učinkovitije. Mislim da je prošlost pokazala u kojoj mjeri je korupcija zahvatila sve pore društva. Naime, imali smo par udarnih afera među kojima je prvostupanjska presuda premijeru RH (Ivi Sanaderu) sigurno bila najsramotnija za našu državu jer je pokazala tko je u vrhu koruptivnog sustava. Tom presudom je data jasna poruka kako se u ovom društvu neće tolerirati takvo ponašanje. Naime, zbog svega toga i nesposobnosti odgovornih smo na financijskom dnu i ne znam tko bi se više usudio činiti malverzacije koje su se sigurno događale desetak pa i više godina prije. Sada smo u EU gdje se to smatra društveno nekorisnim ponašanjem. Do sada je zapravo za pojedince bilo korisno, no za društvo u cjelini nekorisno i štetno. Vjerujem da su ovakve reakcije samo pokazatelj kako je narodu prekipjelo i da svi mi skupa želimo jedno bolje i zdravvije društvo.
Rudolf Dvorski (HSP AS) – Ne volim komentirati ništa, pa tako niti sliku iza koje ne stoji određena osoba imenom i prezimenom. Ipak, uvijek se držim svog stava da svatko odgovara za ono što je radio ukoliko mu se dokaže krivnja. Ovo jednako vrijedi kako za mene, tako za vas ili bilo koga drugoga.
Iako su za komentar još jedne kontroverzne fotografje s uvijek istim protagonistima bili upitani predstavnici i nekih drugih gradskih političkih frakcija, isti nisu smatrali shodnim ovo komentirati čime su još jednom pokazali pasivnost i nezainteresiiranost vezanu uz gospodarska, društvena i soocijalna previranja u Donatovom gradu.