Pazite što pijete! Evo koliko je zaista opasno piti vodu iz plastične boce
Znanstvenici sa Sveučilišta Nanjing u Kini i Sveučilišta Florida istražili su koliko je opasno piti flaširanu vodu iz boce koja se zagrijala.
Kako bi došli do odgovora, postavili su 16 brendova vode, koji se prodaju u Kini, na tri temperature, 4 stupnja Celzijeva, 25 stupnjeva te 70 stupnjeva, imitirajući temperaturu hladnjaka, sobnu temperaturu i vrućinu koja nastaje u npr. autu za ljetnih mjeseci.
Autorica je studije Lena Ma, a istraživanje je provedeno kako bi se razjasnilo ima li istine u strahovima da plastika u vodu ispušta tvari koje bi mogle naškoditi zdravlju.
Boce su čuvali i promatrali tijekom duljeg vremenskog perioda, a mjerili su koncentraciju antimona i bisfenola A i to nakon razdoblja od tjedan dana, dva tjedna i četiri tjedna.
Antimon je metal koji se povezuje s bolestima pluća, srca i gastrointestinalnim bolestima, prema studiji provedenoj 2009. godine te se navodi kao “mogući kancerogen”. Bisfenol A je kemikalija koja u tijelu može oponašati estrogen. U Americi je zabranjena njegova upotreba u izradi plastičnih bočica za hranjenje djece kao i bočica za sirupe.
Istraživači su izmjerili kako je s protekom vremena i s povećanjem temperature kojima su boce bile izložene rasla koncentracija antimona. Pri temperaturi od 25 stupnjeva Celzijeva koncentracija antimona čak je dvostruko porasla. Koncentracija bisfenola porasla je pri 25 C samo u bocama triju proizvođača, ali i dalje nije riječ o razinama koje bi zvonile na uzbunu.
No, Ma ističe kako je sama prisutnost bisfenola u flaširanoj vodi misterij za sebe.
– Ako ćemo teoretski, plastika ne bi uopće smjela sadržavati bisfenol. No, moguće je da se bisfenol pronađe u tragovima ako proizvođači koriste recikliranu plastiku, rekla je Ma za Yahoo.Health.
Pri temperaturi od 70 stupnjeva, znači ako biste ostavili bocu u zagrijanom autu, koncentracija antimona stalno se povećavala u odnosu na one boce “iz frižidera”.
Najveća izmjerena koncentracija bila je 0.00026 miligrama po litri vode, što je još uvijek niže od dozvoljene granice od 0.0006 miligrama koja je dopuštena U SAD-u. U Japanu su granice rigoroznije.
U Hrvatskoj je to 0,01 mg/L.
U najgorem scenariju, prijetnju za zdravlje predstavljalo bi da svaki dan “popijete” 0.0004 mg antimona po kilogramu tjelesne težine. Djeca su tu posebno ugrožena.
Istraživači navode da u obzir treba uzeti i kako kalcij, koji se pronalazi u flaširanoj mineralnoj vodi, potpomaže ispuštanje antimona. Zaključak?
Studija navodi kako se zdravstveni rizici uzrokovani ispuštanjem antimona u PET ambalaži – podcjenjuju.