I do 30 kuna za kilogram agruma: Zašto je limun postao skuplji od mesa?
Poremećaji na svjetskom tržištu lansirali su cijene limuna u nebo pa se i na domaćim policama cijena ovog agruma popela do 30 kuna za kilogram.
Ekstremne vremenske prilike ove su godine ozbiljno pogodile proizvođače limuna. Tako su na tržištu SAD-a, najvećeg svjetskog proizvođača i potrošača limuna, cijene dosegnule povijesni maksimum.
Zbog produljene suše u Kaliforniji, u kojoj raste više od 90 posto nasada američkog limuna veleprodajne cijene gotovo su se udvostručile u odnosu na godinu ranije. Samo u kolovozu cijene limuna u SAD-u porasle su 36 posto na pet dolara za kilogram (oko 30 kuna) što je najviša cijena od 1980., otkad se statistički prate, javlja Bloomberg.
Na rast cijena limuna u SAD-u utjecale su proljetne štete na usjevima u Meksiku, glavnom vanjskom dobavljaču ovoga agruma za američko tržište.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu da su poremećaji na tržištu limuna u ovo doba česti. Na naše tržište taj agrum dolazi uglavnom iz Italije, Španjolske, Turske i Grčke i Izraela, gdje berba počinje sredinom odnosno potkraj rujna.
Dok limun iz nove berbe ne stigne na tržište, uvozi se iz Argentine, Brazila i Južnoafričke Republike što nosi veće transportne troškove. Nestašicu limuna s bližih tržišta veletrgovci obično koriste za pumpanje cijena.
Na rast cijene utjecale su i štete koje na urodu limuna izazvala gljivična bolest koja izaziva crne pjege (engl. black spot) na limunovoj kori, a koja posljednjih godina napada usjeve limuna u Južnoj Americi i Južnoafričkoj Republici.
U Hrvatskoj je proizvodnja limuna niska jer ne postoji puno prirodnih uvjeta za uzgoj na velikim prostorima. No postoje mikrolokacije za uspješan uzgoj limuna na otvorenom – otok Vis, posebno južna strana, južna strana Hvara, Korčula, Mljet, Lastovo, dubrovački otoci i dubrovačko primorje. Na tim položajima mogle bi se zasaditi velike površine limuna koje bi bile dostatne za naše potrebe, ali i za izvoz.