U Vladi ubrzano rade na promjeni nekoliko zakona kako bi se pomoglo građanima koje je višegodišnja recesija i ekonomska kriza dovela u bezizlaznu situaciju. Nakon što je u travnju ministar financija Boris Lalovac najavio da će se u okviru zakona kojim će se regulirati bankrot građana institucionalizirati i “predstečajna nagodba” za najsiromašnije građane koji su dužni do 100.000 kuna, sada se najavljuje mogućnost deblokiranja računa oko 152 tisuće građana koji duguju do 10.000 kuna.
Postignuti dogovori
Prema podacima Ministarstva financija do 2000 kuna dužno je 52.662 građana i na njih otpada 56,2 milijuna kuna blokiranog duga, dok od 2000 do 10.000 kuna duguje 93.289 građana s ukupno 486 milijuna kuna blokiranog duga.
Da bi se deblokirali računi građanima s dugom do 10 tisuća kuna, prije svega je potrebno postići dogovor s bankama, teleoperaterima, komunalnim tvrtkama … Dakle, s onima kojima blokirani građani najviše duguju.
Socijalni status
Prema riječima naših sugovornika, najveći je problem u činjenici što se ti dugovi u financijskim knjigama tvrtki i banaka vode kao njihovi prihodi. Sada se pokušava pronaći modalitet da se ti dugovi ne vode kao prihod već kao trošak. Prema dostupnim informacijama taj model bi se zvao “porezno priznanje”. Naši sugovornici smatraju kako bi vjerovnicima ovaj model bio daleko isplativiji od sadašnjeg koji uključuje blokadu računa, podizanje tužbi protiv dužnika s krajnje neizvjesnim rezultatom jer upitno je hoće li se uopće moći naplatiti. Primjenom modela poreznog priznanja tvrtke i i banke bi na lakši i jednostavniji način mogle riješiti dugovanja, a građani bi se riješili duga.
Osim toga, očekuje se da bi se time povećala i osobna potrošnja. Naravno prilikom definiranja ovakvog modela otpisa duga treba voditi računa i o socijalnom statusu dužnika. Naime, teško da u istom položaju mogu biti nezaposlena osoba i socijalni slučaj s 10 tisuća kuna duga i osoba istim tolikim dugom koja mjesečno prima osobni dohodak od, recimo, 8 tisuća kuna.
Milijarde kuna duga
Ako bi se modelom poreznog priznanja riješili građani dužni do 10 tisuća kuna, preostaje rješavanje pitanja građana s dugom između 10 i 100 tisuća kuna. Prema analitičkim podacima Ministarstva financija od 10.000 do 25.000 kuna dužno je 35.947 naših sugrađana s ukupnim dugom od 1,28 milijardi kuna, a od 50.000 do 100.000 kuna dužan je 28.261 građanin s dugom od 1,98 milijardi kuna. Tih 64.208 tisuća ukupno je dužno 3,26 milijardi kuna.
Bez skrbnika
Ministar financija je već najavio model putem kojeg bi se građanima s dugom do 100 tisuća kuna omogućio maksimalni otpis od 60 do 70 posto duga zajedno s kamatama. Prema tom modelu u sklopu upravnog postupka u svakom slučaju pred sudom utvrdilo bi se imovinsko stanje građana i onda bi se ovisno o tome donjela odluka o tome hoće li se otpisivati dugovi. Za te ljude ne bi bio potreban “skrbnik”, već bi se vjerovnici bez posredovanja dogovarali o rješavanju slučaja.
Predstečajna nagodba
To bi pojeftinilo i ubrzalo čitav postupak. “Skrbnici” bi se pak brinuli za naplatu dugova građana koji su dužni preko 100.000 kuna, kako prodati njihovu imovinu i utvrditi plan plaćanja dugova u okviru osobnog bankrota. Prema zamisli ministra financija “predstečajne nagodbe” za građane trebale bi trajati maksimalno šest mjeseci, dok bi proces osobnog bankrota mogao dosegnuti i šest godina.