Ninska solana u problemima zbog kiše: “U nadolazeće zimske mjesece ulazimo bez soli! Berba kasnila zbog kiša”
Vremenske nepogode s obiljem kiše donijele su nevolje turističkim kućama jer gosti negoduju što se ne mogu kupati i sunčati, ali još više dalmatinskim proizvođačima soli, koji upravo ovise o suncu. Ciklone koje su zaredale u srpnju i rekordne količine oborina doslovno su solane bacile u očaj, a berba soli, osim što kasni, bilježi i značajan pad u prinosima.
Prema riječima Ivana Tomića, voditelja “Solane Nin”, vremenske su prilike rizik poslovanja u tradicionalnoj proizvodnji soli, tako da u Ninu primarno ovise o sunčanim danima.
– Ovi kišni dani donijeli su nam osjetan pad u planiranoj dinamici i količinama proizvedene soli za srpanj, što će se zasigurno negativno odraziti i na planirane količine u 2014. godini. Ovogodišnja berba soli kasnila je upravo zbog vremenskih prilika, i to oko tri tjedna.
Prema postojećim predviđanjima, očekuju nas sparni dani i nadamo se babljem ljetu, što donekle može popraviti ovogodišnju količinsku berbu, a ako nam vrijeme ne dopusti nastavak berbe, tada ćemo s našim zalihama soli moći i dalje kvalitetno nastupati na tržištu.
Svjesni rizika i ovisnosti o prirodi, u “Solani Nin” ulažemo maksimalne napore u smjeru razvoja turističke ponude, ali i u razvoju različitih soli s dodatnom vrijednošću kao što su cvijet soli, čokolada sa solju, kozmetika sa solju, prirodne kuhinjske soli bez joda i ostali proizvodi koji mogu premostiti glavne rizike poslovanja “Solane Nin”, a to je upravo priroda. Priroda nam daje, ali može i uzeti, o čemu svjedoči i ovogodišnja vremenska nepogoda – ističe Tomić.
Kako doznajemo, solane za sada ne planiraju uvoz tzv. industrijske soli jer nema izraženih povećanih potreba za njom. Kuhinjska, odnosno konzumna sol proizvodi se isključivo iz Jadranskog mora, ali nestašica ipak ne bi trebalo biti.
U Zadarskoj županiji postoji i “Solana Pag” d.d. u vlasništvu “Agrokora”, koja je najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj. Postupak proizvodnje morske soli na Pagu počinje ugušćavanjem morske vode iz Paškog zaljeva, koja spada u vrlo visoku kategoriju kakvoće morske vode i morskog okoliša.
Najveće količine vode iz mora isparavaju pod djelovanjem sunčeve energije i vjetra u vanjskim bazenima. Ostatak isparavanja događa se u proizvodnom pogonu pod djelovanjem toplinske energije u obliku pare, gdje kao gotov proizvod izlazi sitna sol, na što nemaju utjecaj vremenske prilike, odnosno velike količine kiše.
Kako za sada stvari stoje, nastavi li se “pravo” ljeto s obiljem sunca, proizvođači soli mogli bi spasiti sezonu, a bude li opet ciklona i kiše, ovogodišnja sezona soli bit će jedna od lošijih posljednjih godina. Baš kao i turistička.
