Koliki je zapravo rizik da Hrvatska bankrotira? Prvo dobra vijest: iz karte i rang-liste koju izrađuje ugledni Euromoney lako se može vidjeti da Hrvatska nije svrstana u grupu najugroženijih zemalja.
Loša vijest za Hrvatsku
A sada loša vijest: Hrvatska se ubrzano približava upravo toj grupi zemalja. Naime, strahovito je visoko na Euromoneyevoj listi zemalja prema rastu ukupnog skora rizičnosti. Konkretno, Hrvatska je uzela visoko peto mjesto na listi najvećeg povećanja rizičnosti.
Prvo mjesto s povećanjem rizičnosti od 5,8 poena drži Barbados, druga je Ruanda s povećanom rizičnošću za 5,12 poena, treća je Nova Kaledonija s povećanjem od 3,92 poena, četvrta Švedska s rastom 2,76 poena zbog znatnog povećanja zaduženosti kućanstava, ali jasno je da je u sigurnoj zoni, dok je peta Hrvatska s povećanjem od 2,72 poena.
I sigurno nije u sigurnoj zoni. Euromoney Country Risk Survey kombinira anketne podatke prikupljene od oko 400 ekonomista s podacima najuglednijih rejtinških agencija te njihovi pokazatelji govore čak i više od pojednostavljenih vizura koje često nude same rejtinške agencije. Primjerice, uvjerljivo prvo mjesto na Euromoneyevoj ljestvici zemalja s najizglednijim rizikom bankrota drži naš susjed, BiH, iako ima relativno pristojan rejting i po Moody’su i S&P-u – B3 odnosno B.
Međutim, Euromoney na osnovi kompozitnih i dubljih procjena za BiH predviđa izglednost bankrota od čak 27,4 posto u sljedećih 12 mjeseci. Iako BiH nema obveznice rangirane u C kategoriju, Euromoney vjeruje da nakon nedavnih poplava te zbog visoke stope nezaposlenosti, korupcije i političke nesigurnosti, BiH prednjači kad je u pitanju bankrot. Na toj ljestvici slijede je Bjelorusija, Ukrajina, Venezuela, Ruanda, Pakistan. Da ljestvica dobro funkcionira, pokazao je i prošlotjedni bankrot Argentine nakon presude američkog suda.
Važan trgovinski partner
To što je BiH u zoni visoke opasnosti od bankrota za Hrvatsku je opasno jer i sama klizi u visoku zonu rizičnosti, a BiH nam je kao susjed vrlo važan trgovinski partner te bi daljnje produbljivanje problema u BiH sigurno za sobom povuklo i Hrvatsku. Nejasno je koliko duboko. Za Hrvatsku sigurno nije dobra vijest ni činjenica da je visoko u zoni opasnosti i Ukrajina sa 24,4-postotnom izglednošću bankrota. Bankrot u toj zemlji sigurno bi dao svoj doprinos daljnjoj destabilizaciji, a od mira u Ukrajini ovisi mogućnost rasta i oporavka cijele Europe, pa tako i male Hrvatske. Zasad ne sluti na dobro.
U posljednjih 25 godina ukupno je bankrotiralo sedam zemalja – Ekvador, Grenada, Paragvaj, Argentina, Indonezija, Pakistan i Rusija. Od spomenutih u izolaciji s međunarodnih tržišta kapitala zbog nemogućnosti plaćanja najdulje su bile Argentina (54 mjeseca) i Rusija (22 mjeseca). Ključni razlog dolaska do bankrota zemlje ponajprije je pretjerano zaduživanje u stranoj valuti koje zemlju dovodi do točke kad više ne može servisirati svoje inozemne obveze u kombinaciji s neodgovornom fiskalnom politikom koja potencira rast kreditnog rizika i za državu i za poduzeća i građane.
Cijena bankrota izazvanog pretjeranim zaduživanjem i neodgovornom fiskalnom politikom ima u pravilu dramatičan utjecaj na nacionalne ekonomije i opću socijalnu sliku. Iako su investitori u pravilu prisiljeni na otpise vrlo visokih postotaka svojih potraživanja, cijena koju plaćaju zajednice kroz nemogućnost pristupa kapitalu ili njegovu ekstremno visoku cijenu je dramatična.
