Unatoč kalendarskom ljetu, protekla smo dva tjedna bili usred jeseni. Stoga ne čudi što se svi pitaju hoće li ove godine ljeta i vrućina uopće biti, i kada. Hoće, i ono “pravo ljeto” počinje zapravo krajem ovog tjedna.
Od vrsnog meteorologa Milana Sijerkovića doznajemo da aktualne vremenske karte pokazuju kako će se ciklonski vrtlog, koji je donio nestabilno i svježe vrijeme, pomaknuti na istok i pritom oslabjeti, tako da će u prizemnim slojevima atmosfere biti područje povišenog tlaka, ali će atmosfera u višim slojevima ipak biti donekle nestabilna. To znači da će idućih dana vrijeme biti pretežno sunčano i toplije nego dosad.
Prolazne ljetne kiše
– Od srijede do petka na Jadranu neće biti kiše, ali će u kopnenom području mjestimice još biti popodnevnih pljuskova s grmljavinom. Vikend će svuda biti lijep, sunčan i topao, tako da bi potkraj tjedna temperatura mogla porasti do 30 Celzijevih stupnjeva pa i više. Do kraja srpnja vrijeme će biti stabilnije, sunčanije i toplije nego što je bilo u prvoj polovici mjeseca.
Kolovoz će biti sunčan i vrlo topao, čak znatno topliji od prosjeka, a kiša će biti rijetka. I to malo kiše bit će raspoređeno više na kopnu nego na Jadranu. To će biti samo kratke, prolazne ljetne kiše – uputio nas je Sijerković, meteorološki autoritet Nove TV. Sličnu prognozu daje i glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula koji, na temelju podataka DHMZ-a, kaže da se onima koji pamte samo vrućine prošlih godina, dosadašnji srpanj vjerojatno čini još i hladnijim, iako je imao i vrućih dana.
– Zbog zatopljenja sljedećih dana to će se stanje promijeniti, ali ne odviše jer je mogućnost ekstremnih vrućina vrlo mala. Ukratko, ostatak ljeta – većinom toplo, ali povremeno i kišno – kaže Vakula. A zašto posljednjih godina ljeta sve manje nalikuju – ljetu?
Europski monsuni
– Nemam dojam da su ljeta nestabilnija i kišovitija. Štoviše, proteklih nekoliko godina ljeta su se promijenila tako da su postala stabilnija, toplija i suša. Postoje klimatska razdoblja u kojima prevladavaju sunčana i toplija ljeta, ali i razdoblja s kišovitim i vlažnijim ljetima. Kod nas su se te izmjene ljeta u posljednjih sto godina dogodile nekoliko puta. Tamo 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća bilo je više kišnijih i mokrijih ljeta, a od 80-ih prevladavaju toplija i sunčanija ljeta. Je li to neki prirodni ciklus promjene naravi ljeta povezan s globalnim zatopljenjem – otvoreno je pitanje – objašnjava Sijerković, dok meteorolog Meteo-infa Nebojša Subanović ističe da su se zadnjih 15-tak godina u velikom dijelu Europe, i u nas, stvari promijenile te su meteorolozi primijetili da se količina oborina krajem proljeća i početkom ljeta znatno povećala, pa su to nazvali “europski monsuni”. No, zasad nema čvrstog i jedinstvenog stava zašto se to dogodilo.
