Na današnjem gradonačelnikovom kolegiju, sam gradonačelnik najavio je kako Grad Zadar kreće u postupak uklanjanja ruševnih zgrada, njih 70-tak.
Oni su, kako navodi gradonačelnik, okarakterizirane kao stalna opasnost po građane, pa će iste biti i uklonjene.
– Uklanjanje takvih objekata ne zadire u ničije vlasništvo, ono se ne mijenja, ostaje kako jest, rekao je Kalmeta i dodao kako govori samo o uklanjanju ruševina opasnih za ljude i djecu, dodao je.
– Grad će iste ruševine ukloniti ako sam vlasnik ne učini isto. U proračunu imamo 300 tisuća kuna za ove poslove što je nedovoljno, no krenut ćemo u posao, dodao je Kalmeta.
Za pojašnjenje, riječ je o zgradama koje su zbog oštećenja ili nedostatka pojedinih dijelova izgubile svoje svojstvo te nisu priklane za uporabu sukladno svojim namjenama minimalno 5 godina.
– Dakako, ovo se ne odnosi na zgrade koje se nalaze u registru kulturnih dobara, naglasio je gradonačelnik.
Primjer drugih gradova opet “pametniji” od zadarskog rješenja
I drugi gradovi u Hrvatskoj na slične načine rješavaju probleme s ruševnim i zapuštenim prostorima na području lokalne uprave. No, za razliku od samog Grada Zadra, koji će, evidentno je, cijeli posao financirati o trošku poreznih obveznika, primjerice, Grad Varaždin iste radove radi o trošku vlasnika nekretnina ili zemljišta.
Tako, primjerice, komunalni redari varaždinske gradske uprave donose odluke o uklanjanju trošnih i ruševnih građevina ili pak obraslih površina o kojima godinama nitko ne vodi brigu, iste uklone o privremenom trošku proračuna no naknadno stvarnim vlasnicima ispostave račun za iste radove.
Vodeći se i dosadašnjom praksom Grada Zadra koji je jedini, primjerice, zimus platio klizalište dok su drugi gradovi na istome prihodovali milijunske iznose, i ovaj put stvari se rade po “zadarskom modelu”.
