Danom državnosti obilježava se povijesna odluka o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika, a koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991., piše HRT.
Toj odluci prethodila je referendumska odluka većine hrvatskih građana da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Na temelju takva očitovanja volje hrvatskih građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća Ustavnu odluku o – suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, piše HRT.
Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.
U prigodi obilježavanja Dana državnosti predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednik Vlade Zoran Milanović položit će na Mirogoju vijence i zapaliti svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Grobnici narodnih heroja, Središnjem križu u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodit će euharistijsko slavlje za Domovinu u prigodi Dana državnosti, u župnoj crkvi Svetog Marka. Misnom slavlju nazočit će i predsjednik Sabora Josip Leko te predsjednik Republike Ivo Josipović.
Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije održat će u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) svečani koncert u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, kojem će nazočiti i predsjednici Leko, Josipović i Milanović. Uoči koncerta predsjednik Josipović uručit će odlikovanja dodijeljenja u povodu Dana državnosti.