Baš kao nekako i svake godine u ovo vrijeme, premda na to jako brzo zaboravimo, kao i na minuli rad uz neizvršena obećanja političkih nam stranaka, lipanjski val vrućina u našim udari svom žestinom da se temperature posvuda mjere između 30 i 36, pa i 37 stupnjeva.
Naravno kako takav toplinski val nikako nije dobar, niti za zdrave, a kamoli za osobe s kroničnim bolestima, napose srčanim bolesnicima. Kako se obraniti i što poduzeti da nam bude barem malo lakše i ugodnije, a tegobe bez težih posljedica, savjeta je toliko da je ponekad nemoguće pohvatati i zapamtiti, nerijetko su i kontradiktorni, a mi vam donosimo u tridesetak redaka nešto lako pamtljivo i skoro pa obavezno na aktualnim fbrama.
Prema preporuci Zavoda za javno zdravstvo, prije svega biste trebali nastojati rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 C danju i ispod 24C noću, što je posebno važno za djecu ili ako ste osoba iznad 60 godina života ili ako imate kroničnih zdravstvenih problema.
Pri rashlađivanju kuće ili stana najbolje bi bilo koristiti hladniji noćni zrak, pa tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža, otvorite sve prozore i dignuti rolete i rastvoriti škure na ponistrama. Na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce stavite zaslone, draperije, tende ili slična priručna sredstva.
Ukoliko imate uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno, a ako ne posjedujete klima uređaj, prostoriju možete rashladiti tako što ćete objesite mokre ručnike, s tim da na umu imate da ćete ovime u prostoriji povećati vlažnost zraka. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 Celzija oni neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine koje ulaze izvana. Dakako, cijelo vrijeme dok traju visoke temperature i nesnosna sparina pridržavajte se bespogovorno preporuka i uputa lokalnih zdravstvenih ustanova.
Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite, mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 C danju i ispod 24 C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba preko 60 godina ili ako imate kroničnih zdravstvenih problema.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar kuće ili stana. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Usput, zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore za jutarnjega ili popodnevnoga sunca.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost prostora.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine, a važno je piti dovoljno tekućine, najbolja je voda.
Klonite se vrućina
Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ukoliko vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućina
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, to nije samo „šmika“ i modni detalj.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline unutar spavaonica.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke i izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ukoliko uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvenih problema
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ukoliko se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše onda:
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni preko jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ukoliko neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30 Celzija. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol, a osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj…
