Dopušteni minus, jedan od najskupljih bankarskih kredita, ograničenjem kamate na najviše 10,35% s trenutačnih 11% uskoro bi trebao biti još nijansu jeftiniji, nakon što mu je lani kamata spuštena za jedan postotni bod. Na ukupno 7,26 milijardi kuna dopuštenog minusa, koliko su građani zaduženi u bankama po posljednjem agregiranom mjesečnom izvješću HNB-a, banke naplate gotovo 800 milijuna kuna kamata, što bi se ograničenjem kamate moglo smanjiti za gotovo 50-ak milijuna kuna. Puno ili malo?
Jeftinije za “pakete”
Bankarima svako smanjenje prihoda u situaciji sve većih izdvajanja rezervacija za loše kredite teško pada. S druge strane klijentima to i nije neka velika ušteda. Nekome tko je zaglibio s minusom od 30.000 kuna, primjerice, godišnji trošak kamate koji je dosad bio do 3300 kuna smanjuje se za 200-tinjak, dok dužnik s minusom od 10.000 kuna plaća samo 65 kuna manje godišnje – umjesto 1100, 1035 kuna kamate. Izračun se temelji na naplati maksimalne kamate premda se mnoge banke zaklinju da zaračunavaju niže postotke. Među bankama koje smo anketirali naišli smo na raspon kamata od svega 6,99% do maksimalnih 11%. No niže kamate uvjetovane su korištenjem raznih drugih proizvoda banke, tzv. paketa, što je onda ponovno trošak koji snosi klijent i ponekad nadmašuje i samu kamatu.
Novi Zakon o kamatama, koji bi u primjeni mogao biti od jeseni, trebao bi smanjiti i zateznu kamatu na 11,35%, a prema najavama ministra financija Borisa Lalovca u budućnosti i na 9%, čime bi se građanima, matematički, više isplatilo biti u “crvenom” nego u dopuštenom minusu. Jasno, ne uključi li se u kalkulaciju srozavanje kreditnog rejtinga kod banke te ostale reperkusije koje mogu rezultirati smanjenjem ili ukidanjem dopuštenog minusa te u konačnici blokadom i ovrhom plaće. U ovom slučaju stoji argument bankara da zatezna kamata, koja po definiciji ima svrhu kažnjavanja, nema taj efekt. Bilo bi mnogo logičnije, ali i građanima isplativije, da je više smanjena kamata na dopušteni minus koji se masovnije koristi nego zatezna kamata.
Premda su se lani građani razduživali i smanjili ukupan dug po dopuštenom prekoračenju na 7,1 milijardu kuna, na kraju 2013., do 31. travnja, iznos dopuštenog minusa ponovno je porastao na 7,26 milijardi kuna – za 160 milijuna kuna.
